Predmet pruža uvod u široki spektar tema kojima se bave sociologija medija i znanost o medijima. Pruža kratki presjek povijesnih i društvenih okolnosti i preduvjeta nastanka masovnih i novih medija; stjecanje znanja osnovnih pojmova i modela djelovanja masovnih medija; analizu teorija i istraživanja medijskih učinaka; pregled glavnih socioloških škola i autora kojima su mediji (bili) glavni predmet istraživanja i promišljanja. Također, studenti upoznaju glavne karakteristike hrvatskog medijskog prostora i uče kritički promišljati o medijima te odnosu medija i društva.

Bilić, P., Švob-Đokić, N. i Balabanić, I. (2014), Mreže javne komunikacije u Hrvatskoj: medijatizacija javne sfere i izazovi novih medija (Teorijski izvještaj D1), Zagreb: IRMO i HRZZ.; Gerbner, G. (1998). Cultivation Analysis: An Overview, Mass communication & society, 3/4, pp. 175-194.; Hjarvard, S. (2008), The Mediatization of society, Nordicom Review, 29(2), str. 105-134.; Kunczik, M., Zipfel, A. (2006), Uvod u znanost o medijima i komunikologiju, Zagreb: Friedrich Ebert Stiftung. (odabrana poglavlja); Splichal, S. (2014), Masovni mediji između javnosti i javne sfere, Medijska istraživanja, 20(1), str. 5-24.; Turow, J. (2012), Mediji danas: uvod u masovne komunikacije, Beograd: Clio.; Van Dijk, J. A. G. M. (2006), The Network Society, London. SAGE. (odabrana poglavlja).

Briggs, A., Burke, P. (2011), Socijalna povijest medija – od Gutenberga do interneta, Zagreb: Naklada Pelago.; Castells, M. (2000), Uspon umreženog društva, Zagreb: Golden marketing.; Castells, M. (2003), Internet galaksija: razmišljanja o Internetu, poslovanju i društvu, Zagreb: Naklada Jesenski i Turk.; Hromadžić, H. (2014), Medijska konstrukcija društvene zbilje, Zagreb: AGM.; Inglis, F. (1991), Teorija medija, Zagreb: AGM.; Jantol, T. (2011), Sistemska teorija masovnih medija, Politička misao, 48(2), str. 143-158.; Littlejohn, S. W. i Foss, K. A. (2009), Encyclopedia of communication theory, USA: Sage.; McQuail, D. (1969), Uvod u sociologiju masovnih komunikacija, Beograd: Glas.; Peruško Čulek, Z. (1999), Demokracija i mediji, Zagreb: „Barbat“.; Peruško, Z. (ur.) (2011), Uvod u medije, Zagreb: Naklada Jesenski i Turk i Hrvatsko sociološko društvo.; Seaton, J. (1992), The sociology of the mass media. U Curran, J. & Seaton, J. (eds.) (1992). Power Without Responsibility: The Press and Broadcasting in Britain. London: Routledge.; Subrahmanyam, K., Šmahel, D. (2011), Digital Youth: The Role of Media in Development, New York: Springer.; Van Dijck, J. (2013), The Culture of Connectivity: A critical History of Social Media, Oxford University Press.

Redovito pohađanje nastave (prisutnost na najmanje 70% nastave) i stjecanje minimalno 35 od ukupno 100 bodova unutar obveznih nastavnih aktivnosti.

Kontinuirano vrednovanje studentskog rada kroz zadane nastavne aktivnosti i završni ispit (minimum za prolaz na završnom ispitu je 50% točne riješenosti).

Način stjecanja bodova:

Nastavne aktivnosti – 70% ocjene:

• kolokvij – 40%
• analiza sadržaja – 10%
• seminar – 20%

Završni ispit – 30% ocjene

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

izvrstan (5) – 90 do 100% bodova

vrlo dobar (4) – 80 do 89,9% bodova

dobar (3) – 65 do 79,9% bodova

dovoljan (2) – 50 do 64,9% bodova

nedovoljan (1) – 0 do 49,9 % bodova