Ciljevi: Cilj je kolegija uvođenje u temeljne vještine istraživačkog rada odnosno postizanje uvida u tehnička znanja i postupke osobito za rad na srednjovjekovnoj izvornoj građi u arhivima, knjižnicama i sl.

Sadržaj: Predmet obuhvaća pregled dijela tradicionalnih temeljnih pomoćnih povijesnih disciplina koje omogućavaju rad na srednjovjekovnoj izvornoj građi. To su latinska paleografija i diplomatika. U paleografiji se obrađuju epigrafska i paleografska pisma rimske epohe (kapitala, kurziv, uncijala i poluuncijala) i srednjovjekovna latinska pisma (nacionalna pisma, karolina, gotica, humanistika) s osobitim obzirom na hrvatske povijesne prostore. U diplomatici se definira njezino područje i metode istraživanja te donosi povijesni pregled razvoja diplomatike s posebnim obzirom na Hrvatsku odnosno njezin diplomatički korpus.

J. Stipišić, Pomoćne povijesne znanosti u teoriji i praksi: latinska paleografija, opća diplomatika, kronologija, rječnik kratica, Zagreb 1991.³ (ili 1972. i 1985.²); Skripta (u pripremi).

V. Novak, Latinska paleografija, Beograd 1952. (ili 1966., 1980., 1987., 1991.); V. Novak, Scriptura Beneventana s osobitim obzirom na tip dalmatinske beneventane. Paleografijska studija, Zagreb 1920.; J. Nagy, Diplomatika (I. Postanak i razvoj diplomatike, II. Izprave, III. Diplomatika kod Hrvata), u: Hrvatska Enciklopedija – Encyclopaedia Croatica, sv. 5., Zagreb 1945., str. 58.–65.; A. Cappelli, Lexicon abbreviaturarum. Dizionario di abbreviature latine ed italiane. Usate nelle carte e codici specialmente del medio–evo riprodotte con oltre 14000 segni incisi: con l’aggiunta di uno studio sulla brachigrafia medioevale, un prontuario di Sigle Epigrafiche, l’antica numerazione romana ed arabica ed i segni indicanti monete, pesi, misure, etc., Milano 1996. (pretisak izdanja iz 1929. g.)

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
2. Uredno sudjelovanje u vježbama;
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.

1. Nastavne aktivnosti – vježbe; 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni);
2. Završni ispit (pismeni i usmeni).

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više

Način stjecanja ocjene:

a) Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene

• vježbe – 20%
• 1. kolokvij – 25%
• 2. kolokvij – 25%

b) Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)

• usmeni ispit – 30%