Ciljevi predmeta: Studentima dati uvid u temeljne procese koje karakteriziraju novinarstvo u suvremenim društvima. Prikazati povijesnu ulogu, utjecaj i razvoj novinarstva. Ukazati na specifičnosti novinarstva kao profesije, te ujedno identificirati ključne subjekte novinarskog polja. Prikazati i problematizirati društveni položaj novinarstva u odnosu na ostale društvene subjekte.

Rudin, R., Ibbotson, T. (2008). Uvod u novinarstvo. Zagreb: Mate.

Kanižaj, I., Skoko, B. (2010). Mitovi i istine o novinarskoj profesiji – imidž novinara u hrvatskoj javnosti. Medijske studije 1-2: 20-39.

Street, J. (2003). Masovni mediji, politika i demokracija. Zagreb: Bibilioteka Politička Misao: 87-139.

Profesionalno novinarstvo i samoregulacija. Novi mediji i stare dvojbe u Jugoistočnoj Europi i Turskoj (2011). UNESCO.

Vilović, G. (2007). Povijest vijesti. Zagreb: ICEJ & Sveučilišna knjižara.

Malović, S., Ricchiardi, S. (1996). Uvod u novinarstvo. Zagreb: Izvori.

Schudson, M. (2003). The Sociology of News. New York: W.W.Norton & Company.

Tumber, H. (1999). News: A Reader. Oxford: Oxford University Press.

Hoyer, S. (1996). The End of Journalism: Media and Newswork in the United States. U: Javnost/The Public, 3, 3: 21-41.

Gavranović, A., Naprta, R. (2008). Ekonomski položaj medija u Hrvatskoj. U: Medianali 2, 3: 69-85.

Engwall, R.M. (1978). Newspapers as organizations. Farnorough: Saxon House.

Baldasty, G.J. (1992). The Commercialization of News in the Nineteenth Century. Madison: University of Wisconsin Press.

Kunczik M, Zipfel A. (2006). Uvod u znanost o medijima i komunikologiju. Zagreb: Friedrich Ebert Stiftung: 69-122.

Malović, S. (2005). Osnove novinarstva. Zagreb: Golden marketing–Tehnička knjiga.

Malović, S., Ricchiardi, S., Vilović, G. (2007), Etika novinarstva, Zagreb: ICEJ i Sveučilišna knjižara.

Perišin, T., Mlačić, P. (2014), Studij novinarstva: Digitalni kurikulum za digitalno novinarstvo, u: Medijska istraživanja, god. 20, br. 1, 25-43.

Peruško, Z. (ur.) (2011). Uvod u medije, Zagreb: Naklada Jesenski i Turk i Hrvatsko sociološko društvo.

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu.
2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno i izloženo seminarsko izlaganje.
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – kumulativno ostvareno na seminarskom izlaganju i na dva kolokvija.

1) Nastavne aktivnosti – seminarsko izlaganje; 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni).
2) Završni ispit (usmeni).

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:
dovoljan (2) – 50-64,9 %
dobar (3) – 65-79,9 %
vrlo dobar (4) – 80-89,9 %
izvrstan (5) – 90-100 %

Način stjecanja ocjene:

a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene
   1) Seminarsko izlaganje – max. 20 %; 
   2) 1. kolokvij – max. 25 %;
   3) 2. kolokvij – max. 25 %;
b) Završni ispit 
   4)  Usmeni ispit – max. 30 % (za prolaz je nužno točno odgovoriti na 50 % postavljenih pitanja).