Detaljni izvedbeni plan

Akademska godina 2016. / 2017. Semestar Zimski
Studij Preddiplomski sveučilišni studij povijesti Godina
studija
3.

I. OSNOVNI PODACI O PREDMETU

Naziv predmeta Urbana povijest
Kratica predmeta POVP5-1 Šifra predmeta 111957
Status predmeta Obvezni ECTS bodovi 4
Preduvjeti za upis predmeta Nema
Ukupno opterećenje predmeta
Vrsta nastave Ukupno sati
Predavanja 30
Seminari 15
Mjesto i vrijeme održavanja nastave HKS – prema objavljenom rasporedu

II. NASTAVNO OSOBLJE

Nositelj predmeta
Ime i prezime Hrvoje Kekez
Akademski stupanj Doktor znanosti Zvanje Docent
Kontakt e-mail hrvoje.kekez@unicath.hr Telefon +385 (1) 3706 625
Konzultacije Prema objavljenom rasporedu
Suradnici na predmetu
Ime i prezime Siniša Bilić-Dujmušić
Akademski stupanj Doktor znanosti Zvanje Docent
Kontakt e-mail sinisa.bilic-dujmusic@unicath.hr Telefon +385 (1) 3706 628
Konzultacije Prema objavljenom rasporedu
Suradnici na predmetu
Ime i prezime Tomislav Matić
Akademski stupanj Profesor povijesti i filozofije Zvanje Asistent
Kontakt e-mail tomislav.matic@unicath.hr Telefon +385 (1) 3706 677
Konzultacije Prema objavljenom rasporedu

III. DETALJNI PODACI O PREDMETU

Jezik na kojem se nastava održava Hrvatski
Opis
predmeta

Cilj: Upoznati studente s nastankom i razvojem hrvatskih gradova u kontekstu hrvatske i europske povijesti. Komparativnom analizom razvoja hrvatskih i europskih gradova prezentirat će se osnovne karakteristike razvoja gradova te vrednovati njihova glavna obilježja s obzirom na povijesno-geografske uvjete razvoja, regionalnu pripadnost, pripadnost kulturnom krugu i određenom povijesnom razdoblju. Sadržaj: Kolegij daje pregled razvoja i strukture hrvatskih gradova od antike do suvremenog doba. Na primjerima europskih i hrvatskih gradova kolegij prezentira glavne osobine topografije grada, njegove funkcionalne i morfološke strukture te utjecaja povijesnog konteksta na razvoj, izgradnju i organizaciju grada s obzirom na prostor u kojem se nalazi, odnosno vremensko razdoblje u kojem se razvija. Specifična povijesna razdoblja i uvjeti razvoja grada utjecali su na stvaranje specifične prostorne strukture grada. Tako razlikujemo karakteristične etape u razvoju grada: antičko razdoblje, srednji vijek, ranonovovjekovno razdoblje od 1500. do 1880. godine, razdoblje tzv. industrijske urbanizacije nakon 1800. godine te postindustrijsko razdoblje.

Očekivani ishodi
učenja na razini
predmeta
1. Ovladati temeljnim historiografskim pojmovima iz hrvatske, europske i svjetske povijesti urbanizma od prapovijesnog do suvremenog doba. 2. Prepoznati temeljne procese iz hrvatske, europske i svjetske povijesti urbanizma od prapovijesnog do suvremenog doba. 3. Razlikovati procese pojedinih povijesnih razdoblja i tematika sukladno historiografskim pristupima i istraživačkim dostignućima. 4. Prepoznati hijerarhiju povijesnih čimbenika i razložiti kauzalnost povijesnih procesa. 5. Kritički analizirati i interpretirati izvore, znanstvenu i stručnu literaturu. 6. Napisati jasan i strukturiran pismeni rad. 7. Održati jasno i strukturirano usmeno izlaganje. 8. Aktivno i argumentirano sudjelovati u raspravi. 9. Steći potrebne vještine za nastavak studija, samostalan rad i stručno usavršavanje. 10. Pridržavati se etičkih načela u radu.
Literatura
Obvezna

B. Milić, Razvoj grada kroz stoljeća, sv. I, Prapovijest – Antika, Zagreb 1994. (odabrana poglavlja); M. Suić, Antički grad na istočnom Jadranu, Zagreb 2003. (odabrana poglavlja); B. Milić, Razvoj grada kroz stoljeća, sv. II, Srednji vijek, Zagreb 1995. (odabrana poglavlja); B. Milić, Razvoj grada kroz stoljeća, sv. III, Novo doba, Zagreb 2002. (odabrana poglavlja); T. Raukar, Hrvatsko srednjovjekovlje, Zagreb 1997. (odabrana poglavlja)

Dopunska

C. Gates, Ancient Cities, Routledge, New York 2003. (repr. 2011.); L. Mumford, Grad u historiji njegov postanak, njegovo mijenjanje, njegovi izgledi, Zagreb 1968.; Paul M. Hohenberg i L. Hollen Lees, The Making of Urban Europe: 1000-1994, Cambridge-Massachusetts-London 1996.; P. Clark, European Cities and Towns: 400-2000, Oxford 2009.; Encyclopedia of Urban Studies (ur. R. Hutchison), University of Wisconsin, Green Bay 2010.

Način ispitivanja i ocjenjivanja
Polaže seDa Isključivo kontinuirano praćenje nastaveNe Ulazi u prosjekDa
Preduvjeti za dobivanje
potpisa i polaganje
završnog ispita
  1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
  2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te predana i prihvaćena pismena verzija seminarskog rada;
  3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.
Način polaganja ispita
  1. Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni);
  2. Završni ispit (usmeni).
Način ocjenjivanja

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više

Način stjecanja ocjene:

a) Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene

  • seminarske obveze – 20% (izlaganje – 8%; predana i prihvaćena pismena verzija – 12%)
  • 1. kolokvij – 25%
  • 2. kolokvij – 25%

b) Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)

  • usmeni ispit – 30%
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava za prijenos bodova
VRSTA AKTIVNOSTI ECTS bodovi - koeficijent
opterećenja studenata
UDIO
OCJENE

(%)
Pohađanje nastave 1.2 0
Kolokvij-međuispit 0.7 25
Kolokvij-međuispit 0.7 25
Seminarsko izlaganje 0.22 8
Seminarski rad 0.34 12
Ukupno tijekom nastave 3.16 70
Završni ispit 0.84 30
UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) 4 100
Datumi kolokvija 8. termin nastave
15. termin nastave
Datumi ispitnih rokova Prema objavljenom rasporedu

IV. TJEDNI PLAN NASTAVE

Predavanja
Tjedan Tema
1. Uvodno predavanje
2. Pojava velikih gradova na Bliskom Istoku
3. Gradovi Istoka: Bogashej i Perzepolis
4. Egipatska planska gradnja: Amarna
5. Grčka „dobro pregledna općina“
6. Rimski koncept grada
7. Prošetajmo Jaderom
8. Antička urbana baština u Hrvatskoj
9. Srednjovjekovni grad – antička baština, postanak, procesi rasta, planiranje grada
10. Srednjovjekovni grad – fizička konstrukcija grada, funkcionalna topografija, crkveni grad, srednjovjekovne metropole
11. Urbana naselja hrvatskog srednjovjekovlja
12. Renesansa i idealni grad
13. Gradovi renesanse – europski i hrvatski primjeri
14. Urbanizam 17. i 18. stoljeća
15. Europski i hrvatski vojni gradovi od 16. do 18. stoljeća
Seminari
Tjedan Tema
1. Podjela seminarskih tema
2. Pripremni tjedan (nema izlaganja seminara)
3. 1) Pojava prvih gradova 2) Gilgamešov Uruk
4. 3) Platonova promišljanja o uređenju polisa 4) „Dobri“ antički polisi
5. 5) Atena u doba razvijenog rimskog carstva 6) Rimski urbanizam
6. 7) Pompeji 8) Dioklecijanova palača
7. 9) Antički zapisi o istočnojadranskim gradovima 10) Rim u kasnoj antici
8. 1. kolokvij
9. 11) Bizantska urbanizacija Ilirika 12) Pad Salone i postanak Splita
10. 13) Gradske pobune: razvoj komunalne samosvijesti 14) Firenca: razvijena srednjovjekovna komuna
11. 15) Nastanak slobodnih kraljevskih gradova u Slavoniji 16) Uređenje uprave dalmatinskih gradova 17) Komunalno pravosuđe: primjer Trogira
12. 18) Politički zemljovid renesansne Italije 19) Idealan renesansni grad
13. 20) Prizori iz renesansnog Dubrovnika 21) Odredbe zagrebačke gradske uprave iz 17. st.
14. 22) Zahtjevi građana Versaillesa 1789. godine 23) Grad u 19. st.: radni i sanitarni uvjeti 24) Razvoj hrvatskih gradova u 18. i 19. st.
15. 2. kolokvij