Studenti će kroz ovaj predmet naučiti u kakvom suodnosu stoje masovni mediji i društvo te će im biti objašnjen temelji discipline masovne komunikacije kao znanstvenog  područja i osnovne teorije medija koje se razvijaju u 20. i 21. stoljeću. Također, govorit će se o glavnim atributima masovnih medija i njihovog doprinosa komuniciranju informacija i ideja; analizirat će se politički, društveni i  ekonomski kontekst medija i proučiti komunikacijski odnos pojedinca, društva i medijske industrije, te će se studente potaknuti da postanu kritički korisnici informacija posredovanih putem masovnih medija, kao i da razumiju efekte koje masovni mediji imaju na pojedince, grupe i društva. Proučavat će se i neki budući pravci razvoja masovnih medija. Na kraju predmeta studenti će biti osposobljeni predstaviti relevantne teorije o društvenoj ulozi medija, znati usporediti teorijske stavove vezane za poziciju medija u suvremenom društvu i stanje u medijskoj praksi današnjice; moći kritički analizirati medijski posredovane informacije i utjecaj medija. Predmet želi upoznati studente s različitim pristupima analizi masovnih medija i komunikacije, kao i s najvažnijim teoretičarima koji su pridonijeli razvoju discipline komunikologije i medijskih studija.

Inglis, F. (1997). Teorija medija. Zagreb: AGM. (odabrana poglavlja)

Kunczik, M., Zipfel, A. (2006). Uvod u znanost o medijima i komunikologiju. Zagreb: Zaklada Friedrich Ebert, 2006. (odabrana poglavlja)

McQuail, D. (2010). McQuails Mass Communication Theory, 6th ed. London: SAGE Publications. (odabrana poglavlja)

Malović, S. (ur.) (2014.). Masovno komuniciranje. Zagreb: Golden marketing – Tehnička knjiga. (odabrana poglavlja)

Baran, S. J., Davis, D. K., Mass Communication Theory. Foundations, Ferment, and Future, Cengage Learning, 2009.; McLuhan, M., Razumijevanje medija, Zagreb, Golden marketing – Tehnička knjiga, 2008.; Ćalović, D., Uvod u teoriju medija, Beograd, Megatrend Univerzitet, 2009.; Littlejohn, S. W., Theories of Human Communication, Belmont, Wadsworth P.C., 1999.; Bryant, J., Human Communication Theory and Research, London, Routledge, 2000.; Stacks, D. W., Salwen. M. B.,  An integrated approach to communication theory and research, London, Routledge, 2009.; McQuail, D., Introduction and Overview, u:  „Communication Theory & Researc“, 2005.; Kunczik, M., Zipfel, A., Uvod u znanost o medijima i komunikologiju, Zagreb, Zaklada Friedrich Ebert, 2006.; Ruggiero, T. E., Uses and gratifications theory in the 21st century, u: „Mass communication & Society“, 3 (2000) 1, 3-37.; Shanahan, J., Morgan, M., Television and its viewers: cultivation theory and research, Cambridge, Cambridge University Press, 1999.; Taylor, P. A., Harris, J., Marshal McLuhans’ understanding of the media, u: Critical theories of mass media. Then and now, Open University press, 2008.

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno i izloženo seminarsko izlaganje;
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – kumulativno ostvareno na seminarskom izlaganju i na dva kolokvija.

1) Nastavne aktivnosti – seminarsko izlaganje; 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni).
2) Završni ispit (usmeni).

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:
dovoljan (2) – 50-64,9 %
dobar (3) – 65-79,9 %
vrlo dobar (4) – 80-89,9 %
izvrstan (5) – 90 do 100 %

Način stjecanja ocjene:

a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene
   1) Seminarski rad – max. 15 %; 
   2) 1. kolokvij – max. 30 %;
   3) 2. kolokvij – max. 25 %;
b) Završni ispit 
   4)  Usmeni ispit – max. 30 % (za prolaz je nužno točno odgovoriti na 50 % postavljenih pitanja).