Cilj kolegija je putem predavanja, aktivnog sudjelovanja u nastavi, seminarskog rada i samostalnog istraživačkog rada upoznati studente s osnovnim značajkama nastanka samostalne Republike Hrvatske. Sadržaj kolegija: kolegij obuhvaća razdoblje od 1980. do 1998., odnosno jugoslavensku krizu, njezin ratni rasplet, nastanak samostalne hrvatske države te uspostavu ustavno-pravnog poretka na privremeno okupiranim područjima Republike Hrvatske. Težište kolegija bit će na političkoj, vojnoj, diplomatskoj i društvenoj povijesti.

N. Barić (2005.), Srpska pobuna u Hrvatskoj 1990.-1995., Zagreb 2005. (odabrani dijelovi); D. Marijan, Slom Titove armije. JNA i raspad Jugoslavije 1987.-1992., Zagreb 2008. (odabrani dijelovi); I. Miškulin, “An Avoidable Failure: Peacekeeping in Croatia 1991-1995”, Review of Croatian History 7 (2011) 1; M. Nobilo, Hrvatski feniks: diplomatski procesi iza zatvorenih vrata: 1990.-1997., Zagreb 2000. (odabrani dijelovi); S. Touval, Mediation in the Yugoslav Wars: The Critical Years 1990-1995, Basingstoke, Palgrave, 2002. (odabrani dijelovi).

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
2. Uredno izvršene seminarske obveze – istraživačka skupina;
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.

1. Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; kolokvij (pismeni);
2. Završni ispit (usmeni).

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više

Način stjecanja ocjene:

a) Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene

• seminarske obveze – 30%
• kolokvij – 40%

b) Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)

• usmeni ispit – 30%