Cilj predmeta je na temelju povijesnih izvora dati pregled Domovinskoga rata, odnosno njegova uzroka, tijeka i posljedica. Na predavanjima bi bile obrađena politička i vojna problematika, ali i nastojanje hrvatskih vlasti da s predstavnicima Srba u Hrvatskoj postignu dogovor o rješenju srpskoga pitanja u Hrvatskoj. Na temelju zakona Republike Hrvatske prikazat će se stupanj autonomije i etničkih prava koja su bila osigurana nacionalnim manjinama u Hrvatskoj, a kroz dokumente i memoarsko gradivo rekonstruirala bi se i politika međunarodne zajednice i njena uloga u mirovnim inicijativama od međunarodnog priznanja Hrvatske do mirne reintegracije Hrvatskog Podunavlja. Planirani seminari temeljili bi se na odabranom arhivskom gradivu (dokumentima, fotografijama i video zapisima) koje posjeduje Hrvatski memorijalno dokumentacijski centar Domovinskog rata. Arhivsko gradivo bilo bi prilagođeno predavanju, kao temelj za razumijevanje političkih događaja u procesu osamostaljenja suvremene hrvatske države, te postizanja punog suvereniteta i teritorijalnog integriteta u njenim međunarodno priznatim granicama.

N. Barić, Srpska pobuna u Hrvatskoj 1990.-1995., Zagreb 2005.; Stvaranje hrvatske države i Domovinski rat (Zdenko Radelić, Davor Marijan, Nikica Barić, Albert Bing i Dražen Živić), Zagreb 2006.; Slom Titove armije (JNA i raspad Jugoslavije, 1987.-1992.), Zagreb 2008.; M. Valentić, Rat protiv Hrvatske 1991. – 1995.,Velikosrpski projekti od ideje do realizacije, Zagreb 2010.

O. Žunec, Goli život – socijetalnedimenzijepobuneSrbauHrvatskoj, I-II, Zagreb, 2007.; Ujedinjeni narodi, Rezolucije o Republici Hrvatskoj, UNPROFOR, ur. A. Milardović, Osijek 1995.; Ustav Republike Hrvatske, Narodne novine, broj 56, 22. prosinca 1990.; B. Jović, Poslednji dani SFRJ: Izvodi iz dnevnika. Beograd 1995.; V. Kadijević, Moje viđenje raspada, Beograd 1993.; M. Sekulić, Knin je pao u Beogradu, Bad Vilbel 2000.; D. Domazet Lošo, Hrvatski domovinski rat 1991.-1995. – strateški pogled, Zagreb 2010.; A. Nazor, Velikosrpska agresija na Hrvatsku 1990-ih, Zagreb 2012.

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te predana i prihvaćena pismena verzija seminarskog rada;
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.

1. Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni);
2. Završni ispit (usmeni).

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više

Način stjecanja ocjene:

a) Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene

• seminarske obveze – 30%
• 1. kolokvij – 20%
• 2. kolokvij – 20%

b) Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)

• usmeni ispit – 30%