Ciljevi: Upoznavanje s počecima ljudskog razvoja i ranim stadijima kulture. Utemeljenje civilizacijskog razvoja na Bliskom istoku, te geneza ranih društava s državom. Upoznavanje s uvjetima i okolnostima koji karakteriziraju opće stupnjeve evolucije, posebno sjedilaštvo i neolitizacija, te nastanak složenih i stratificiranih društava i gradskog života. Na primjeru ranih povijesnih žarišta Bliskog istoka (u Aziji i u Egiptu) stječe se uvid u razvoj koji se zbiva neovisno i drugdje. Osobito se nastoji pokazati značaj bliskoistočnog razvitka za razvoj susjednih dijelova Sredozemlja (egejski prostor brončanog doba). Sadržaj: 1) Prapovijest i problemi primitivnih društava. Razvoj ljudske vrste. Prapovijest i problemi primitivnih društava. Najstariji stupnjevi kulturnog razvitka i lovačko–sakupljačke zajednice. Geneza zemljoradničkih i stočarskih kultura. 2) Pregled razvitka azijskih bliskoistočnih civilizacija. Pregled razvoja na području plodnog polumjeseca. Mezopotamija u 5. i 4. tisućljeću pr. Krista – geneza stratificiranog društva, grada i države. Ranodinastičko i akadsko doba; III. dinastija Ura. Promjene na Bliskom istoku oko 2000. g. pr. Kr. Babilonija u 2. tisućljeću. Mala Azija i područja Sirije i Palestine u 2. tis. pr. Kr. 3) Egipat. Egipat kao autonomno civilizacijsko žarište. Egipat do kraja Stare države. Srednja i Nova država. Društvena organizacija faraonskog Egipta. Egiptologija. 4) Bliski istok između 1200. i 500. g. pr. Kr. Kontinuiteti (Egipat, Babilonija, Asirija) i promjene na prijelazu iz 2. u 1. tisućljeće (željezo, alfabet, karavanski promet na devama i novi značaj nomadizma). Novi narodi: Iranci na istoku, Aramejci, Feničani, Hebrejci na zapadu.

Povijest, sv. 1–2., Piotello 2007; Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 1–4., Opatija 1974–79.; Biblijski atlas the Times, Ljubljana 1990.

H. J. Nissen, The Early History of the Ancient Near East 9.000–2.000 BC, Chicago, 1988.; S. N. Kramer, Historija počinje u Sumeru, Zagreb 1966.; P. Lisičar, Stari Istok, Zagreb 1975.; L. Woolley, Počeci civilizacije, Historija čovječanstva, sv. 1, knj. 2, Zagreb 1966.; J. Hawkes, Prethistorija, Historija čovječanstva, sv. 1, knj. 1, Zagreb, 1966.; R. Matasović, Kultura i književnost Hetita, Zagreb 2000.; P. Montet, Egipat u doba Ramzesa, Zagreb 1979.; G. Contenau, Babilon i Asirija, Zagreb 1979.; E. Heršak, Drevne seobe, Zagreb 2005.; I. Uranić, Stari Egipat, Zagreb 2004.

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te predana i prihvaćena pismena verzija seminarskog rada;
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.

1. Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni);
2. Završni ispit (usmeni).

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više

Način stjecanja ocjene:

a) Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene

• seminarske obveze – 10% (pismeno 10%)
• 1. kolokvij – 30%
• 2. kolokvij – 30%

b) Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)

• usmeni ispit – 30%