Sadržaj predmeta

Stanovanje i srodni pojmovi: stan, dom, kućanstvo, rezidencija; društvene teorije o stanovanju; tipovi stanova i stanovanja – elementi za procesnu i strukturalnu analizu; društvene promjene i stanovanje – tradicionalne, moderne i postmoderne stambene prakse; neki alternativni oblici stanovanja – kibuci, skvotiranje, kolektivno/kooperativno stanovanje, zatvorena naselja (gated communities); idealan dom – stambene i rezidencijalne preferencije/aspiracije; zadovoljstvo stanovanjem/rezidencijom – osnovne dimenzije te konceptualni modeli; stambeni problemi i socijalna patologija – manjak stambenih jedinica, nizak prostorni standard, neadekvatna opremljenost, nesigurno susjedstvo, beskućništvo; „divlje“ stanovanje i izgradnja – uzroci, posljedice, tipologija; „pravo na stan“ i stambene politike – javne intervencije u rješavanje stambenog pitanja; rezidencijalna mobilnost – osnovni čimbenici i implikacije; osnovna obilježja stambene prakse u Hrvatskoj

Cilj predmeta

 Kroz izlaganje teorijsko-metodoloških aspekata sociologijskog tematiziranja stanovanja upoznati studente s osnovnim pojmovima iz područja stambenih studija te s pristupima istraživanju stambene problematike u suvremenim društvima

Bežovan, G. (1999.), Stanovanje i stambeni sustavi u zapadnim zemljama, Revija za socijalnu politiku 6(2), 119-132;

Čaldarović, O. (1989.), Društvena dioba prostora, Zagreb: Sociološko društvo Hrvatske (odabrana poglavlja);

Rogić, I. (1990.), Stanovati i biti : rasprave iz sociologije stanovanja, Zagreb: Sociološko društvo Hrvatske, (odabrana poglavlja);

Seferagić, D. (1988.), Kvaliteta života i nova stambena naselja, Zagreb: Sociološko društvo Hrvatske (odabrana poglavlja).

Foley, D. (1980.), The Sociology of Housing, Annual review of sociology, 6, 457-478;

Kemeny, J. (1992.), Housing and Social Theory, Routledge.

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom planu nastave;
2. Uredno izvršene seminarske obveze –  izloženo i pisano pripremljeno seminarsko izlaganje;
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% ukupne ocjene tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – kumulativno ostvareno na pisanom seminarskom radu, seminarskom izlaganju i kolokviju.

1) Nastavne aktivnosti – seminarsko izlaganje; pisani seminarski rad; kolokvij (pismeni)

2) Završni ispit (pismeni).

Kontinuiranim vrednovanjem studentskoga rada dolazi se do ukupne ocjene koja je temeljena na bazi 100 bodova:

dovoljan (2) – 50-64 bodova

dobar (3) – 65-79 bodova

vrlo dobar (4) – 80-89 bodova

izvrstan (5) – 90 i više bodova

Način stjecanja bodova:

        a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene

              1) seminarsko izlaganje – max. 10 bodova;

              2) seminarski rad –max. 30 bodova

              3) kolokvij – max. 30 bodova;

        b) Završni ispit – 30% ocjene

             4) završni ispit – max. 30 bodova.