Što je hrvatsko društvo danas? Temeljni problemi hrvatskog društva, političke institucije: povjerenje u političke institucije, procesi modernizacije u novijoj hrvatskoj povijesti: politički okvir, polumodernizacija i nove modernizacijske aspiracije. Integracijski i dezintegracijski politički i socioekonomski procesi, pitanja konflikta i konsenzusa u društvu. Razvoj kapitalizma krajem 20. i početkom 21. stoljeća: temeljni procesi, institucije i sudionici. Vrijednosti, rad i tržište, dobne, rodne i radne uloge. Elite i oblikovanje društvene stvarnosti.

G. Črpić, J. Ćurković Nimac, Ž. Tanjić (2016.), Vjersko uvjerenje i moralno ponašanje, Kršćanska sadašnjost-Hrvatsko katoličko sveučilište, Zagreb (odabrana poglavlja); V.Ilišin, A. Gvozdanović, D. Potočnik (2015.). Demokratski potencijali mladih u Hrvatskoj, Zagreb: Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo (odabrana poglavlja); D. Sekulić (2014.). Identitet i vrijednosti. Zagreb : Politička kultura (odabrana poglavlja); V. Franičević, V. Puljiz, (2009.). Rad u Hrvatskoj: Pred izazovima budućnosti, Centar za demokraciju pravo Miko Tripalo, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb (odabrana poglavlja); Čengić, D. (2005.), Menadžersko-poduzetnička elita i modernizacija: razvojna ili rentijerska elita?, Institut Pilar, Zagreb (odabrana poglavlja); D. Dolenec (2014.). Preispitivanje “egalitarnog sindroma” Josipa Županova, Politička misao, (51) 4: 41-64; A. Štulhofer , I. Burić (2015.). Je li egalitarni sindrom samo teorijska fantazija? Empirijski hommage Josipu Županovu, Politička misao, (52) 3: 7-31.

V. Ilišin, V. Spajić Vrkaš (2015.). Potrebe, problemi i potencijali mladih u Hrvatskoj – istraživački izvještaj. Potrebe, problemi i potencijali mladih u Hrvatskoj. Zagreb: Ministarstvo socijalne politike i mladih (http://www.mspm.hr/content/download/12644/95742/…/1/…/ZAVRŠNI+IZVJEŠTAJ.pdf odabrana poglavlja); G. Družić (2004.), Hrvatska obratnica. Stanje i perspektive hrvatskoga gospodarstva, Golden marketing, Zagreb (odabrana poglavlja); I. Rogić (2000.), Tehnika i samostalnost. Okvir za sliku treće hrvatske modernizacije, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb (odabrana poglavlja); Pavličević, D. (2003.), Povijest Hrvatske, Naklada Pavičić, Zagreb (odabrana poglavlja); I. Goldstein (2003.), Hrvatska povijest, Novi Liber, Zagreb (odabrana poglavlja); G. Bežovan (2004.), Civilno društvo, Nakladni zavod Globus, Zagreb; D. Čengić, M. Vehovec (ur.) (2002.), Poduzetništvo, institucije i sociokulturni kapital, Institut Ivo Pilar, Zagreb (odabrana poglavlja); Haselsteiner H. (1997.), Ogledi o modernizaciji u Srednjoj Europi, Naprijed, Zagreb; Inglehart, R. (1997), Modernization and Postmodernization, Cultural, Economic, and Political Change in 43 Societies, Princeton, Princeton University Press. ; Sikavica, P., Bahtijarević – Šiber, F. (2004.), Menadžement. Teorija menadžmenta i veliko empirijsko istraživanje u Hrvatskoj, Masmedia, Zagreb; J. Kregar, V. Puljiz, S. Ravlić (ur.) (2004.), Hrvatska – kako dalje: zadanosti i mogućnosti, Pravni fakultet Zagreb, Centar za demokraciju i pravo ‘Miko Tripalo’, Zagreb (odabrana poglavlja); J. Županov (1995.), Poslije potopa, Globus, Zagreb; Županov, J. (2002.), Od komunističkog pakla do divljeg kapitalizma, Zagreb, Hrvatska sveučilišna naklada; Sekulić D. (2004.), Sukobi i tolerancija. O društvenoj uvjetovanosti nacionalizma i demokracija, Naklada Jesenski i Turk, Hrvatsko sociološko društvo, Zagreb; N. Budak, V. Katunarić (ur.) (2010.). Hrvatski nacionalni identitet u globalizirajućem svijetu Zagreb: Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo – Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu. 

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno i izloženo seminarsko izlaganje;
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – kumulativno ostvareno na seminarskom izlaganju i na dva kolokvija

1) Nastavne aktivnosti – seminarsko izlaganje; 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni)

2) Završni ispit (pismeni)

Kontinuiranim vrednovanjem studentskog rada dolazi se do ukupne ocjene koja je temeljena na bazi 100 bodova:

dovoljan (2) – 50 – 64 bodova

dobar (3) – 65 – 79 bodova

vrlo dobar (4) – 80 – 89 bodova

izvrstan (5) – 90 i više bodova

Način stjecanja bodova:

1. a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene

1) seminarsko izlaganje – max. 10 bodova (izlaganje na vrijeme – max. 2 boda; kvaliteta izlaganja – max. 2 boda; razina obrađenosti teme – max. 4 boda; poticanje rasprave – max. 2 boda) ;

2) 1. kolokvij – max. 30 bodova (15 pitanja po max. 2 boda) ;

3) 2. ko lokvij – max. 30 bodova (15 pitanja po max. 2 boda) ;

1. b) Završni ispit – 30% ocjene

4) završni ispit – max. 30 bodova (15 pitanja po max. 2 boda)