Upoznati studente s glavnim razvojnim koracima znanosti i tehnologije. Znanstvene i tehničke spoznaje prvih civilizacija. Počeci i razvoj znanosti u antičkom svijetu i tehničke primjene. Srednjovjekovna znanost i tehnička umijeća. Razvoj novovjekovne znanosti od 16. do 19. stoljeća, nova znanstvena paradigma (klasična mehanika, eksperimentalna znanost) i njezine tehničke i tehnološke posljedice. Nove ideje, otkrića, izumi i njihova primjena. Industrijska revolucija. Pojava novih znanstvenih teorija u drugoj polovici 19. i početkom 20. stoljeća (darvinizam, kvantna teorija i teorija relativnosti), tehnika i tehnologija 20. stoljeća. Razvoj atomske i nuklearne fizike i fizike elementarnih čestica, astrofizike, biologije, medicine. Kroz sva razdoblja usporedo će se pratiti razvoj znanstvenog mišljenja u raznim područjima znanosti: matematika, astronomija, fizikalne i kemijske znanosti, geoznanosti, biološke i medicinske znanosti te primijenjene znanosti (ratna tehnika, metalurgija i rudarska tehnika, hidraulika, graditeljska tehnika i sl.).

C. L. Van Doren: Povijest znanja, Zagreb 2005; V. Bazala: Pregled povijesti znanosti, Zagreb, 1980; I. Supek: Povijest fizike, Zagreb 1990; L. Glesinger: Povijest medicine, Zagreb 1978.

J. Balchin: 100 znanstvenika koji su promijenili svijet, Zagreb 2005; V. Bazala: Pregled hrvatske znanstvene baštine, Zagreb 1978;  E. T. Bell: Veliki matematičari, Zagreb 1972; Ž. Dadić: Povijest egzaktnih znanosti u Hrvata 1-2, Zagreb 1982; Ž. Dadić: Povijest ideja i metoda u matematici i fizici, Zagreb 1992;  Z. Faj: Pregled povijesti fizike, Osijek, 1999; D. Grdenić: Povijest kemije, Zagreb 2001;  Dubravko Habek: Povijest medicine, Zagreb 2015;  S. F. Masson: A history of the sciences, New York 1962;  A. Pacey: The culture of technology, Cambridge, MA, 1983; A. Pacey: A technology in world civilization, Cambridge, MA, 1990; B. Vitale: Četiri stoljeća javnog zdravstva i biomedicine u Hrvatskoj, Zagreb 2007; C. H. Vosen: Galileo Galilei i rimska osuda kopernikanskog sustava, Zagreb 1993.

NAPOMENA: Popis literature može se proširiti novim bibliografskim jedinicama sukladno temama seminarskih radova.

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70 % nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu.

2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te predana pisana verzija seminarskog rada.

3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.

1.  Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni);
2. Završni ispit (usmeni).

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više

Način stjecanja ocjene:

a) Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene

• seminarske obveze – 20%
• 1. kolokvij – 25%
• 2. kolokvij – 25%

b) Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)