Predavanja donose pregled povijesti Crkve od Edikta o vjerskoj toleranciji (313.) i aktivnoga uključivanja kršćanstva u europsku povijest pa do kraja koncilijarizma i vrhunca renesansnih papa početkom 16. stoljeća. Nastavne teme kroz rečeno vrijeme prate ljude i institucije, događaje i ideje, duhovno stanje pojedinca i mentalitete. Na seminarima se obrađuju izabrane crkvene teme iz hrvatske povijesti koje u cjelini nadopunjuju nastavu medievistike.

Predmetom se želi upoznati studente s vjerskim gibanjima srednjega vijeka kroz katoličku i povijesno-kritičku prizmu. Naglasak je na razumijevanju najvažnijih srednjovjekovnih crkvenih događaja i temeljnih kršćanskih pojmova. Cilj je osposobiti studente za samostalno promišljanje o srednjovjekovnoj crkvenoj povijesti, povijesti Katoličke crkve te njezinu doprinosu zapadnoeuropskoj uljudbi i  hrvatskomu narodu.

G. Bedouelle, Povijest Crkve, Zagreb 2004., 37.-85.; A. Franzen, Pregled povijesti Crkve, Zagreb 2004.⁵, 53.-206.; F. Šanjek, Crkva i kršćanstvo u Hrvata (srednji vijek), Zagreb 1993.², 1.-568.

S. Kovačić, Kršćanstvo i Crkva u staromu i srednjemu vijeku, Split 2004., 21.-148.; Velika povijest Crkve II: Crkva carstva poslije Konstantina Velikog (ur. Hubert Jedin), Zagreb 1995., 5.-726.; Velika povijest Crkve III/I: Od crkvenog ranog srednjeg vijeka do grgurovske reforme (ur. Hubert Jedin), Zagreb 2001., 3.-527.; Velika povijest Crkve III/II: Od crkvenog zrelog srednjeg vijeka do predvečerja reformacije (ur. Hubert Jedin), Zagreb 1993., 3.-692.; Medieval Sourcebook: Documentary Sources on Catholic Teaching http://www.fordham.edu/halsall/catholic_sources.html

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te predana i prihvaćena pismena verzija seminarskog rada;
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.

1. Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni);
2. Završni ispit (usmeni).

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više

Način stjecanja ocjene:

a) Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene

• seminarske obveze – 20%
• 1. kolokvij – 25%
• esej – 25%

b) Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)

• usmeni ispit – 30%