Predmet želi produbiti znanja iz kolegija Klasične sociološke teorije kao i ostale spoznaje koje su studenti usvojili tijekom studija na drugim predmetima. Iz bogatog opusa biraju se autori i pojedina njihova djela i detaljno interpretiraju tekstovi. Posebno se analizira odnos klasičnih socioloških teorijskih koncepata i vremena u kojem su nastali, filozofska, znanstvena i sociokulturna odredišta te njihova suvremenost za današnji studij sociologije.

Konzervativni korijeni sociologije. Sociologija i prosvjetiteljstvo. Ideja napretka. Francuska sociološka škola i pozitivizam. Funkcionalizam. Marksistička sociologija i lijevi hegelijanci. Max Weber, Kant i neokantovci. Sociologija i ideologija. 

Karl Marx, Filozofsko politički spisi, Zagreb, 1979.; Emile Durkheim, Sociologija i filozofija, Zagreb, 2012.; Max Weber, Metodologija društvenih nauka, Zagreb, 1986.; Dušan Marinković (prir.), Georg Simmel 1858-2008 (hrestomatija), Novi Sad, 2008.

Immanuel Kant, Pravno-politički spisi, Zagreb, 2000.; Immanuel Kant, Kritika praktičkog uma, Zagreb, 1990.; Immanuel Kant, Osnivanje metafizike ćudoređa, Zagreb, 2003.; Georg Wilhelm Friedrich Hegel, Filozofija duha, Zagreb, 1955.; Georg Wilhelm Friedrich Hegel, Filozofija povijesti, Zagreb, 1951; Georg Wilhelm Friedrich Hegel, Osnovne crte filozofije prava, Sarajevo, 1989.; Veljko Cvjetičanin, Rudi Supek, Emile Durkheim i francuska sociološka škola, Zagreb, 2003.; Emile Durkheim, Pravila sociološke metode, Zagreb, 1999.; Heinrich Rickert, Kulturologija i prirodoslovlje, 2008.; Rade Kalanj, Suvremenost klasične sociologije, Zagreb, 2005.; Emil Dirkem, Pragmatizam i sociologija, Novi Sad, 2010.

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
2. Uredno izvršene seminarske obveze – predana i prihvaćena pisana verzija seminarskog rada
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – kumulativno ostvareno putem seminarskih obveza i dva kolokvija.

1. Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; dva kolokvija (pismeni);
2. Završni ispit (pismeni)

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada je:
nedovoljan (1) 0-49,9%
dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više

Način stjecanja ocjene:
a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene
1) seminarske obveze – 30% (predana i prihvaćena pisana verzija seminarskog rada)
2) 1. kolokvij – 20%
3) 2. kolokvij – 20%
b) Završni ispit – 30% ocjene
usmeni ispit – 30% (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)