Detaljni izvedbeni plan

Akademska godina 2016. / 2017. Semestar Zimski
Studij Diplomski sveučilišni studij povijesti Godina
studija
1.
Usmjerenje Suvremena povijest

I. OSNOVNI PODACI O PREDMETU

Naziv predmeta Ishodišta državno-pravne preobrazbe 1918. godine
Kratica predmeta POVD213 Šifra predmeta 101702
Status predmeta Obvezni ECTS bodovi 5
Preduvjeti za upis predmeta Nema
Ukupno opterećenje predmeta
Vrsta nastave Ukupno sati
Predavanja 30
Seminari 15
Mjesto i vrijeme održavanja nastave HKS – prema objavljenom rasporedu

II. NASTAVNO OSOBLJE

Nositelj predmeta
Ime i prezime Ivan Bulić
Akademski stupanj Doktor znanosti Zvanje Docent
Kontakt e-mail ivan.bulic@unicath.hr Telefon +385 (1) 3706 638
Konzultacije Prema objavljenom rasporedu

III. DETALJNI PODACI O PREDMETU

Jezik na kojem se nastava održava Hrvatski
Opis
predmeta

Dati pregled povijesti hrvatskih zemalja tijekom 19. stoljeća s posebnim osvrtom na proces hrvatske nacionalne integracije i modernizacije te genezu društvenih, gospodarskih i političkih odnosa na cijelom hrvatskom nacionalnom i etničkom prostoru. Promjena društvenoga poretka iz feudalnog u građansko društvo. Banska Hrvatska (organizacija uprave – Hrvatski narodni preporod – od staleškoga do građanskog društva – položaj nakon Hrvatsko-ugarske nagodbe – postanak, programatski spisi i značajnije aktivnosti hrvatskih političkih stranaka.  Gospodarstvo, školstvo, kultura, znanost, javne ustanove i stanovništvo tijekom “dugog 19. stoljeća na hrvatskom prostoru). Dalmacija (od francuske uprave te razdoblja prije i nakon Austro-ugarske nagodbe – uprava – Dalmatinski sabor – političke stranke – gospodarske i kulturno-prosvjetne prilike – stanovništvo). Istra (Status prije i poslije Austro-ugarske nagodbe: uprava, Istarski sabor, gospodarske te kulturno i prosvjetne prilike, stanovništvo)

Očekivani ishodi
učenja na razini
predmeta
1. Prepoznati hijerarhiju povijesnih čimbenika i razložiti kauzalnost povijesnih procesa. 2. Koristiti interdisciplinarni pristup u historiografskom radu. 3. Razlikovati procese pojedinih povijesnih razdoblja i tematika sukladno historiografskim pristupima i istraživačkim dostignućima. 4. Ovladati temeljnim historiografskim pojmovima iz hrvatske, europske i svjetske povijesti 19. i prvih 18. godina 20. stoljeća.
Literatura
Obvezna

I. Perić, Hrvatska državotvorna misao u XIX. i XX. stoljeću, Zagreb 2002. (odabrana poglavlja); N. Stančić, Hrvatska nacija i nacionalizam  u 19. i 20. stoljeću, Zagreb, 2002.; F. Tuđman, Hrvatska u monarhističkoj Jugoslaviji 1918.-1928., sv. 1., Zagreb 1993. (odabrana poglavlja); 

Dopunska

Ivan Bulić, Ivan Skerlecz Lomnički 1913.-1917. Kraljevski komesar i hrvatski ban, Zagreb 2011., (doktorski rad); Društveni razvoj u Hrvatskoj od 16. stoljeća do početka 20. stoljeća, Zagreb 1981.; Stjepan Antoljak, Hrvatska historiografija, Zagreb 2004.; Josip Šarinić, Nagodbena Hrvatska – Postanak i osnova ustavne organizacije, Zagreb 1972.; Jaroslav Šidak, Mirjana Gross, Igor Karaman, Dragovan Šepić, Povijest hrvatskog naroda g. 1860. – 1914., Zagreb 1968.; Mirjana Gross, Povijest pravaške ideologije, Zagreb 1973.; Antun Bozanić, Biskup Mahnić, pastir i javni djelatnik u Hrvata, Krk – Zagreb 1991.; Jure Krišto, Prešućena povijest, katolička crkva u hrvatskoj politici 1850.-1918., Zagreb 1994.; Nikša Stančić, Hrvatska nacionalna ideologija preporodnog pokreta u Dalmaciji (Mihovil Pavlinović i njegov krug do 1869), Zagreb 1980.; Mato Artuković, Ideologija srpsko hrvatskih sporova: (Srbobran 1884 – 1902), Zagreb 1991.;S. Matković i T. Cipek, Programatski dokumenti hrvatskih političkih stranaka i skupina 1842.-1914., Zagreb 2006. (odabrana poglavlja)

Način ispitivanja i ocjenjivanja
Polaže seDa Isključivo kontinuirano praćenje nastaveNe Ulazi u prosjekDa
Preduvjeti za dobivanje
potpisa i polaganje
završnog ispita
  1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
  2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te predana i prihvaćena pismena verzija seminarskog rada;
  3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.
Način polaganja ispita

  1. Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni);
  2. Završni ispit (usmeni).
Način ocjenjivanja

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više

Način stjecanja ocjene:

a) Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene

  • seminarske obveze – 20% (pripremljeno izlaganje – 8%; predana i prihvaćena pismena verzija seminarskog rada – 12%)
  • 1. kolokvij – 25%
  • 2. kolokvij – 25%

b) Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)

  • usmeni ispit – 30%
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava za prijenos bodova
VRSTA AKTIVNOSTI ECTS bodovi - koeficijent
opterećenja studenata
UDIO
OCJENE

(%)
Pohađanje nastave 1.2
Kolokvij-međuispit 0.95 25
Kolokvij-međuispit 0.95 25
Seminarski rad 0.76 20
Ukupno tijekom nastave 3.86 70
Završni ispit 1.14 30
UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) 5 100
Datumi kolokvija 7. i 14. Termin
Datumi ispitnih rokova Prema objavljenom rasporedu

IV. TJEDNI PLAN NASTAVE

Predavanja
Tjedan Tema
1. Uvodno predavanje/ Političke, društvene i teritorijalne promjene na području srednje i jugoistočne Europe od 1790. do Bečkog kongresa 1815.
2. Hrvatski prostor i podjela na razini etničnosti te integracija u hrvatsku i srpsku naciju.
3. Politička i društvena postignuća u kontekstu Ilirskog pokreta i početka stranačkog života.
4. Revolucionarna 1848. – vrhunac i slom hrvatskog pokreta.
5. Hrvatsko-ugarska nagodba 1868. – uspjeh ili poraz hrvatske diplomacije.
6. Jugoslavizam i velikosrpska politika.
7. Bosna i Hercegovina TE pitanje njenog priključenja Hrvatskoj ili Srbiji.
8. Ban Khuen Héderváry – začetnik modela hrvatsko-srpskih odnosa koji su odredili državnopravnu budućnost Hrvatske u 20. stoljeću.
9. Prijelomnica - Riječka i Zadarska rezolucija ili politika „Novog kursa“ kao dobar instrument za interese srpske i srbijanske politike u hrvatskim zemljama.
10. Diplomatski i obavještajni „pritisak“ srbijanskih poličkih krugova na Austro-Ugarsku Monarhiju i Trojednu Kraljevinu.
11. Podijeljenost hrvatske stranačke politike u odnosu na ispunjenje hrvatskog državnog prava.
12. Posebna pozicija Hrvatske u geopolitičkom kontekstu uoči i tijekom Prvog svjetskog rata.
13. Hrvatski katolički pokret / Odnos Katoličke crkve prema jugoslavenskom ujedinjenju.
14. 1918. – Hrvatska iz srednjoeuropskog civilizacijskog kruga u balkanskom geopolitičkom kontekstu – posljedice.
15. Zaključno predavanje.
Vježbe
Tjedan Tema
1. Hrvatski zastupnici na Ugarskom saboru 1790. Nikola Škrlec. Svijest o jezično-kulturnom identitetu.
2. Segmentiranost hrvatskog etničkog i nacionalnog prostora u kontekstu različitih interesa habsburškog, ugarskog i mletačkog upravnog središta.
3. Ljudevit Gaj i nastojanja oko definiranja jezično-kulturnog identiteta.
4. Ilija Garašanin i plan srbijanske vanjske politike o teritorijalnom proširenju. Tajna politika Srbije.
5. Političke, društvene i vojne aktivnosti bana Josipa Jelačića.
6. Temeljne odrednice i nakane biskupa Josip Jurja Strossmayera.
7. Kolokvij u terminu seminara
8. Politička i društvena misao Ante Starčevića. Hrvatska nacionalna i politička misao don Mihovila Pavlinovića
9. Unionistička koncepcija uređenja hrvatsko-ugarske zajednice od Hrvatsko-ugarske nagodbe do sloma Austro-Ugarske Monarhije.
10. Franjo Ferdinand i Franjo Josip – različiti pogledi na hrvatsku poziciju u Monarhiji.
11. Riječka i Zadarska rezolucija. Politika „Novog kursa“. Fran Supilo i Ante Trumbić.
12. Hrvatsko i srpsko „krilo“ Hrvatsko-srpske koalicije. Ivan Lorković i Svetozar Pribićević.
13. Upozorenja i djelovanje Stjepana Radića, Ive Pilara, Milana Šufflaya i generala Stjepana Sarkotića u kontekstu ujedinjenja s Kraljevinom Srbijom.
14. Kolokvij u terminu seminara.
15. Javna djelatnost i značenje krčkog biskupa Antuna Mahnića.