Dati pregled povijesti hrvatskih zemalja tijekom 19. stoljeća s posebnim osvrtom na proces hrvatske nacionalne integracije i modernizacije te genezu društvenih, gospodarskih i političkih odnosa na cijelom hrvatskom nacionalnom i etničkom prostoru. Promjena društvenoga poretka iz feudalnog u građansko društvo. Banska Hrvatska (organizacija uprave – Hrvatski narodni preporod – od staleškoga do građanskog društva – položaj nakon Hrvatsko-ugarske nagodbe – postanak, programatski spisi i značajnije aktivnosti hrvatskih političkih stranaka.  Gospodarstvo, školstvo, kultura, znanost, javne ustanove i stanovništvo tijekom “dugog 19. stoljeća na hrvatskom prostoru). Dalmacija (od francuske uprave te razdoblja prije i nakon Austro-ugarske nagodbe – uprava – Dalmatinski sabor – političke stranke – gospodarske i kulturno-prosvjetne prilike – stanovništvo). Istra (Status prije i poslije Austro-ugarske nagodbe: uprava, Istarski sabor, gospodarske te kulturno i prosvjetne prilike, stanovništvo)

I. Perić, Hrvatska državotvorna misao u XIX. i XX. stoljeću, Zagreb 2002. (odabrana poglavlja); N. Stančić, Hrvatska nacija i nacionalizam  u 19. i 20. stoljeću, Zagreb, 2002.; F. Tuđman, Hrvatska u monarhističkoj Jugoslaviji 1918.-1928., sv. 1., Zagreb 1993. (odabrana poglavlja); 

Ivan Bulić, Ivan Skerlecz Lomnički 1913.-1917. Kraljevski komesar i hrvatski ban, Zagreb 2011., (doktorski rad); Društveni razvoj u Hrvatskoj od 16. stoljeća do početka 20. stoljeća, Zagreb 1981.; Stjepan Antoljak, Hrvatska historiografija, Zagreb 2004.; Josip Šarinić, Nagodbena Hrvatska – Postanak i osnova ustavne organizacije, Zagreb 1972.; Jaroslav Šidak, Mirjana Gross, Igor Karaman, Dragovan Šepić, Povijest hrvatskog naroda g. 1860. – 1914., Zagreb 1968.; Mirjana Gross, Povijest pravaške ideologije, Zagreb 1973.; Antun Bozanić, Biskup Mahnić, pastir i javni djelatnik u Hrvata, Krk – Zagreb 1991.; Jure Krišto, Prešućena povijest, katolička crkva u hrvatskoj politici 1850.-1918., Zagreb 1994.; Nikša Stančić, Hrvatska nacionalna ideologija preporodnog pokreta u Dalmaciji (Mihovil Pavlinović i njegov krug do 1869), Zagreb 1980.; Mato Artuković, Ideologija srpsko hrvatskih sporova: (Srbobran 1884 – 1902), Zagreb 1991.;S. Matković i T. Cipek, Programatski dokumenti hrvatskih političkih stranaka i skupina 1842.-1914., Zagreb 2006. (odabrana poglavlja)

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te predana i prihvaćena pismena verzija seminarskog rada;
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.

1. Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni);
2. Završni ispit (usmeni).

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više

Način stjecanja ocjene:

a) Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene

• seminarske obveze – 20% (pripremljeno izlaganje – 8%; predana i prihvaćena pismena verzija seminarskog rada – 12%)
• 1. kolokvij – 25%
• 2. kolokvij – 25%

b) Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)

• usmeni ispit – 30%