Preuzmite PDFPreuzmite PDF za ispis

Detaljni izvedbeni plan
Akademska godina 2016. / 2017. Semestar Ljetni
Studij Diplomski sveučilišni studij povijesti Godina
studija		 1.
Usmjerenje Suvremena povijest

I. OSNOVNI PODACI O PREDMETU
Naziv predmeta Kvantitativne metode u historiografiji
Kratica predmeta POVD216 Šifra predmeta 101705
Status predmeta Obvezni ECTS bodovi 2
Preduvjeti za upis predmeta Nema
Ukupno opterećenje predmeta
Vrsta nastave Ukupno sati
Predavanja 15
Vježbe 15
Mjesto i vrijeme održavanja nastave HKS – prema objavljenom rasporedu

II. NASTAVNO OSOBLJE
Nositelj predmeta
Ime i prezime Hrvoje Štefančić
Akademski stupanj Doktor znanosti Zvanje Redoviti profesor
Kontakt e-mail hrvoje.stefancic@unicath.hr Telefon +385 (1) 370 6648
Konzultacije Prema objavljenom rasporedu

III. DETALJNI PODACI O PREDMETU
Jezik na kojem se nastava održava Hrvatski
Opis
predmeta
Ciljevi kolegija: Stjecanje znanja i sposobnosti upotrebe statističkih metoda u analizi numeričkih podataka prikupljenih u historijskim istraživanjima te interpretacije dobivenih rezultata u historijskim istraživanjima. Podučiti studente u upotrebi programa EXCEL te izradi tablica i grafičkom prikazivanju dobivenih rezultata.
Sadržaj kolegija: Metode centralne vrijednosti (aritmetička sredina, srednja vrijednost i dominantna vrijednost). Metode varijabilnosti (standardna devijacija i koeficijent varijabilnosti). Metode procjene (koeficijent korelacije, koeficijent regresije i koeficijent determinacije). Indeks. Određivanje uzoraka (random, klaster i sistematsko). Ostale kvantitativne metode. EXCEL. Grafičko prikazivanje rezultata (tablice i grafikoni).
Očekivani ishodi
učenja na razini
predmeta		 Po uspješno položenom završnom ispitu studenti će: 1. razlikovati i poznavati najosnovnije koncepte iz teorije vjerojatnosti te osnovne statističke pojmove 2. moći primijeniti najvažnije postupke statističke obrade podataka te moći izvršiti osnovnu statističku analizu podataka iz historiografskih izvora 3. biti sposobni prikazati empiričke podatke u tabličnom i grafičkom obliku upotrebom računala (EXCEL) 4. raspolagati znanjima o agregiranju podataka poput tablice frekvencija i histograma 5. razumjeti i biti sposobni koristititi koncept raspodjele podataka 6. raspolagati praktičnim znanjima iz deskriptivne statistike poput izračuna mjera centralne tendencije i mjera varijabilnosti 7. poznavati osnovne statističke procedure procjene povezanosti više slučajnih varijabli 8. razumjeti upotrebu indeksa u statistici
Literatura
Obvezna
B. Petz, Osnovne statističke metode za nematematičare (IV. izdanje), Jastrebarsko 2000. (izdano je i V. izdanje)
Dopunska
C. H. Feinstein, M. Thomas, Making History Count: A Primer in Quantitative Methods for Historians, Cambridge University Press 2002.; V. Kolesarić i B. Petz, Statistički riječnik: tumač statističkih pojmova (II izdanje), Jastrebarsko 2002.; N. F. R. Crafts, N. H. Dimsdale i S. Engerman (ed.), Quantitative Economic History, Clarendon Press, Oxford 1991.
 
Način ispitivanja i ocjenjivanja
Polaže seDa Isključivo kontinuirano praćenje nastaveNe Ulazi u prosjekDa
Preduvjeti za dobivanje
potpisa i polaganje
završnog ispita
  1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
  2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljena diskusija te predana i prihvaćena pismena verzija zadatka;
  3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.
Način polaganja ispita
  1. Nastavne aktivnosti – zadatak; 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni);
  2. Završni ispit (usmeni).
Način ocjenjivanja
Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više

Način stjecanja ocjene:

a) Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene

  • zadatak – 15% (usmeni dio 5%, pismeni dio 10%)
  • 1. kolokvij – 25%
  • 2. kolokvij – 30%

b) Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)

  • usmeni ispit – 30%
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava za prijenos bodova
VRSTA AKTIVNOSTI ECTS bodovi - koeficijent
opterećenja studenata		 UDIO
OCJENE
(%)
Samostalni rad 0.18 15
Kolokvij-međuispit 0.3 25
Kolokvij-međuispit 0.36 30
Pohađanje nastave 0.8 0
Ukupno tijekom nastave 1.64 70
Završni ispit 0.36 30
UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) 2 100
Datumi kolokvija 1. kolokvij: 8. nastavni termin
2. kolokvij: 15. nastavni termin
Datumi ispitnih rokova Prema objavljenom rasporedu

IV. TJEDNI PLAN NASTAVE
Predavanja
Tjedan Tema
1. Uvodno predavanje. Upoznavanje s problematikom .
2. Mjere centralne tendencije – aritemtička sredina
3. Mjere centralne tendencije – mod i medijan te ostale metode
4. Mjere varijabilnosti – raspon, standardna devijacija te koeficijent varijabilnosti
5. Raspodjela podataka – normalna raspodjela te druge vrste raspodjele
6. Agregiranje podataka, histogrami
7. Položaj pojedinog rezultata u grupi – percentil, kvartil, ponavljanje gradiva
8. Pismeni kolokvij
9. Metode procjene – koefijent korelacije
10. Metode procjene – regresijska analiza
11. Metode procjene – koeficijent determinacije
12. Indeksi s nepromjenjivom i promjenjivom bazom
13. Određivanje uzoraka
14. Grafičko prikazivanje rezultata, ponavljanje gradiva
15. Pismeni kolokvij
Vježbe
Tjedan Tema
1. Provjera poznavanja osnovnih matematičkih operacija
2. Izračunavanje aritmetičke sredine, tumačenje vrijednosti dobivenih rezultata
3. Određivanje vrijednosti moda i medijana, tumačenje njihove vrijednosti
4. Izračunavanje standardne devijacije i koeficijenta varijabilnosti te određivanje raspona
5. Utvrđivanje kvalitete raspodjele podataka
6. Izrada histograma
7. Određivanje vrijednosti kvartila i percentila, ponavljanje gradiva
8. Pismeni kolokvij
9. Izračunavanje koeficijenta korelacije
10. Regresijska analiza
11. Izračunavanje koeficijenta determinacije
12. Izračunavanje indeksa s nepromjenjivom i promjenjivom bazom
13. Određivanje uzoraka
14. Grafičko prikazivanje rezultata, ponavljanje gradiva
15. Pismeni kolokvij