Ciljevi: upoznavanje studenata s pozadinom nastanka i specifičnim putovima širenja kršćanstva kao vjere koja će postati duhovna i materijalna  (vjerska, politička i društvena) odrednica ukupne europske civilizacije od antike do suvremenog razdoblja. Osposobljavanje studenata za samostalno nadograđivanje usvojenih temeljnih znanja putem uvida u literaturu. Razvijanje sposobnosti uočavanja interaktivnih elemenata koji sudjeluju u formiranju kršćanske civilizacije.  Usvajanje osnovnih teoloških i crkveno-političkih elementa razumijevanja dogmatskih rasprava te posljedičnog razvoja nejedinstva kršćanske Crkve. Osposobljavanje studenata za usporedno i kritičko samostalno korištenje i međusobno nadopunjavanje  podataka iz povijesnih izvora i arheološke građe.

Sadržaj: kronološki i prostorni okvir  jest doba i prostor klasičnog antičkog svijeta u opsegu Rimskog carstva u mjeri u kojoj doprinosi razumijevanju nastanka i razvoja kršćanstva. Zgusnutost i seminalno značenje epohe obuhvaćene  okvirom predmeta dopušta znatne poveznice s prethodnim te posebice s kasnijim povijesnim cjelinama. Poseban naglasak je i na proučavanju osnova filozofskih, teoloških i kulturalnih koncepata vremena, što otvara put interdisciplinarnosti analize, odnosno suvremenim pokušajima razumijevanja fenomena kršćanstva. Predmet obuhvaća sljedeće cjeline: 1. Povijesno-religijsko-kulturalni aspekt nastanka i širenja kršćanstva, odnosno politička i religijsko-filozofska podloga  kasnoantičkog društva koja je pogodovala pobjedi kršćanskog  monoteizma. 2. Razvoj i institucionaliziranje zajednice –Crkve od kruga apostola do zaokuženog hijerarhijskog ustroja u kasnoj antici  -ustrojstvo zajednica i općina (laici, kler, župe, biskupije, monarhijski episkopat…) 3. Formiranje dogmatskog pravovjerja i centrifugalnost istočnih zajednica 4. Islam i zatvaranje okvira širenja kršćanstva i formiranje granica Europe, kao i njegov utjecaj na kršćanska društva. 5. Elementi kršćanske civilizacije: duhovnost, vizija svijeta, smisao države i ljudske zajednice. 6. Materijalno naslijeđe (crkve, samostani, urbanistika)

Velika povijest crkve (ur. Hubert Jedin): 1. Svezak I: K. Baus, Od praopćine do ranokršćanske velecrkve, (preveli: J. Ritig i V. Bajsić), Zagreb 1972; 2. Svezak II: K. Baus, E. Ewig, Crkva Carstva poslije  Konstantina Velikoga (preveo V. Bajsić), Zagreb 1995.; J. Orlandis,  Povijest kršćanstva, Split, Verbum, 2004.; B. Brenk, Spätantike und frühes Christentum, Propiläen Kunstgeschichte, Supplementband I, Stuttgart 1977.; R. Krautheimer, Early Christian and Byzantine architecture, Harmondsworth 1986⁴.

J. Kolarić,  Istočni kršćani, Zagreb, 1979.; R. René, prir.: Velika iznašašća kršćanstva, 2010; H. Jedin, Crkveni sabori: kratka povijest, Zagreb, KS, 1980.; C. Morris, The Discovery of the Individual, 1050-1200. Toronto 1987.; J. Hannam God’s Philosophers: How the Medieval World Laid the Foundations of Modern Science, London 2009.

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
2. Uredno izvršene seminarske obveze
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno

Nastavne aktivnosti – seminarsko izlaganje i suizlaganje (referat), priprema za nastavu i aktivnost na nastavi;

Završni ispit (usmeni).

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

nedovoljan (1) – 0-49,9%

dovoljan (2) – 50–64,9%

dobar (3) – 65–79,9%

vrlo dobar (4) – 80–89,9%

izvrstan (5) – 90% i više.

 Način stjecanja ocjene:

1. Nastavne aktivnosti – 70% ocjene

• seminarsko izlaganje – 40%
• seminarski suizlaganje (referat) – 10 %
• aktivnost na nastavi – 20%

2. Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)

• usmeni ispit – 30%