Ciljevi kolegija: Razvijanje istraživačkih vještina i povijesnih znanja zahvaljujući urbanoj povijesti koja obuhvaća razne aspekte povijesne discipline (demografski, ekonomski, politički, kulturni aspekti i slično). Komparativni pristup omogućuje upoznavanje s raznovrsnim, odnosno specifičnim aspektima „urbanog fenomena“ u vremenu nastanka modernih gradova u Europi i Hrvatskoj. Naglasak će se staviti na europske metropole (Beč, Pariz, London, Zagreb). Sadržaj kolegija: Tipologija gradova. Utopije i urbanizam. Urbanizacija. Demografski aspekti grada. Industrijalizacija. Gradska infrastruktura. Urbani identiteti: nacionalna, vjerska i društvena struktura. Svakodnevica u gradu. Urbana kultura i supkultura. Grad kao politički predmet.

L. Mumford, Grad u historiji, njegov postanak, njegovo mijenjanje, njegovi izgledi, Zagreb 1988., 460-634; odabrani izbor članka.

B. Vranješ-Šoljan, Stanovništvo gradova Banske Hrvatske na prijelazu stoljeća, Zagreb 2009.; L. Benevolo, The European City, Oxford 1993.

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te predana i prihvaćena pismena verzija rada;
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.

1. Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni);
2. Završni ispit (usmeni).

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više

Način stjecanja ocjene:

a) Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene

• seminarske obveze – 25%
• 1. kolokvij – 20%
• 2. kolokvij – 25%

b) Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)

• usmeni ispit – 30%