Detaljni izvedbeni plan

Akademska godina 2016. / 2017. Semestar Ljetni
Studij Preddiplomski sveučilišni studij povijesti Godina
studija
1.

I. OSNOVNI PODACI O PREDMETU

Naziv predmeta Hrvatske zemlje: 16. - 18. stoljeće
Kratica predmeta POVP2-3 Šifra predmeta 111938
Status predmeta Obvezni ECTS bodovi 4
Preduvjeti za upis predmeta Nema
Ukupno opterećenje predmeta
Vrsta nastave Ukupno sati
Predavanja 30
Seminari 15
Mjesto i vrijeme održavanja nastave HKS – prema objavljenom rasporedu

II. NASTAVNO OSOBLJE

Nositelj predmeta
Ime i prezime Ivan Bulić
Akademski stupanj Doktor znanosti Zvanje Docent
Kontakt e-mail ivan.bulic@unicath.hr Telefon +385 (1) 3706 638
Konzultacije Prema objavljenom rasporedu
Suradnici na predmetu
Ime i prezime Valentina Janković
Akademski stupanj Doktor znanosti Zvanje Poslijedoktorand
Kontakt e-mail valentina.jankovic@unicath.hr Telefon +385 (1) 3706 676
Konzultacije Prema objavljenom rasporedu

III. DETALJNI PODACI O PREDMETU

Jezik na kojem se nastava održava Hrvatski
Opis
predmeta

Ciljevi: Upoznati studente s osnovnim društveno–kulturnim fenomenima i procesima u ranonovovjekovnoj Hrvatskoj. Osposobiti ih za kritičko i interpretacijsko razumijevanje predmetnog razdoblja i produbljeno povijesno razmišljanje uopće. U okviru seminarske nastave cilj je osposobiti studente za samostalan rad s referentnom literaturom i manje zahtjevnom izvornom građom, kao i razviti pismene i usmene prezentacijske vještine.
Sadržaj: Predmet kronološki obuhvaća razdoblje od osmanlijskih osvajanja Hrvatskih prostora u 16. stoljeću do modernizacijskih reformi Josipa II. Uz tumačenje navedene periodizacije najprije je potrebno upoznati studente s događajnim okvirom i pojmovnim aparatom koji će poslužiti kao polazište za daljnje spoznaje. Kako je u tom razdoblju hrvatski prostor bio razjedinjen kroz različite političke, društvene i kulturne sustave (Banska Hrvatska, Vojna krajina, mletačka Dalmacija, Dubrovnik, Istra i prostor pod osmanlijskom upravom), potrebno je istaknuti i komparativno raščlaniti posebnosti društveno–kulturnog razvoja koje proizlaze iz te podijeljenosti. Isto tako valja naznačiti i one događaje i procese koji su nadilazili političku i prostornu razjedinjenost te koji su pridonosili stvaranju cjelovitog hrvatskog identiteta, a mogu se specificirati sljedećim sadržajnim okvirom: politička podijeljenost hrvatskih zemalja u 16., 17. i 18. stoljeću, uprava i društveno ustrojstvo na hrvatskom prostoru, demografska slika novovjekovne Hrvatske, etničke i vjerske promjene u strukturi stanovništva, gospodarska obilježja ranog novovjekovnog razdoblja, društvene elite i njihovo značenje, dinamika socijalnih odnosa, modernizacijske reforme, urbani razvoj Hrvatske, kulturno stvaralaštvo u novovjekovnoj Hrvatskoj, građanska kultura i kultura društvenih elita, kontinuitet i diskontinuitet u ranom novom vijeku, kompleksnost historiografskog pojmovlja hrvatskog ranog novovjekovlja (apsolutizam, refeudalizacija, prosvjetiteljstvo).

 

Očekivani ishodi
učenja na razini
predmeta
1. Ovladati temeljnim historiografskim pojmovima hrvatske povijest ranoga novog vijeka 2. Prepoznati temeljne političke, društvene i kulturne procese koji su obilježili hrvatsku povijest ranoga novog vijeka 3. Prepoznati hijerarhiju povijesnih čimbenika i razložiti kauzalnost povijesnih procesa 4. Razlikovati posebnosti proizašle iz razjedinjenost hrvatskog prostora u ranom novom vijeku, ali i objedinjavajuće faktore 5. Kritički analizirati i interpretirati izvore, znanstvenu i stručnu literaturu 6. Napisati jasan i strukturiran pismeni rad 7. Održati jasno i strukturirano usmeno izlaganje 8. Aktivno i argumentirano sudjelovati u raspravi 9. Pridržavati se etičkih načela u radu
Literatura
Obvezna

Povijest Hrvata. Od kraja 15. stoljeća do kraja Prvoga svjetskog rata, druga knjiga (gl. ur. M. Valentić i L.Čoralić), Zagreb 2005., str. 3-341.; N. Budak, Hrvatska i Slavonija u ranome novom vijeku, Zagreb 2007., str. 14-50.; J. Vrandečić, M. Bertoša, Dalmacija, Dubrovnik i Istra u ranome novom vijeku, Zagreb 2007., str. 9-74.

Dopunska

Hrvatska i Europa: kultura, znanost i umjetnost, sv. 3. Barok i prosvjetiteljstvo XVII. i XVIII. stoljeće (ur. Ivan Golub), Zagreb 2003.; U potrazi za mirom i blagostanjem: hrvatske zemlje u 18. stoljeću (ur. L. Čoralić), Zagreb 2013.; J. Adamček, „Ekonomsko-društveni razvoj u Hrvatskoj i Slavoniji u 18. stoljeću“ u: Društveni razvoj u Hrvatskoj od 16. do početka 20. stoljeća (ur. Mirjana Gross), Zagreb 1981., str. 59-82.; J. Adamček, Agrarni odnosi u Hrvatskoj od sredine XV. do kraja XVII. stoljeća, Zagreb 1980.; M. Bertoša, Istra: Doba Venecije (XVI.-XVIII. stoljeće), Pula 1995.; C. W. Bracewell, Senjski uskoci: piratstvo, razbojništvo i sveti rat na Jadranu u 16. stoljeću, Zagreb 1997.; Ž. Holjevac, N. Moačanin, Hrvatsko-slavonska Vojna krajina i Hrvati pod vlašću Osmanskoga Carstva u ranome novom vijeku, Zagreb 2007.; I. Karaman, Privredni život Banske Hrvatske od 1700. do 1850., Zagreb 1989.; N. Klaić, Društvena previranja i bune u Hrvatskoj u XVI. i XVII. stoljeću, Beograd 1976.; V. Klaić, Povijest Hrvata od najstarijih vremena do svršetka XIX. stoljeća, sv. 5., Zagreb 1988.; M. Korade, M. Aleksić i J. Matoš, Isusovci i hrvatska kultura, Zagreb-Beč 1993.; M. Kruhek, Krajiške utvrde i obrana Hrvatskog Kraljevstva tijekom 16. stoljeća, Zagreb 1995.; N. Moačanin, Slavonija i Srijem u razdoblju osmanske vladavine, Slavonski Brod 2001.; B. Stulli, Studije iz povijesti Dubrovnika, Zagreb 2001.; F. Šanjek, Kršćanstvo na hrvatskom prostoru: pregled religiozne povijesti Hrvata 7.-20. stoljeće, Zagreb 1996.

Način ispitivanja i ocjenjivanja
Polaže seDa Isključivo kontinuirano praćenje nastaveNe Ulazi u prosjekDa
Preduvjeti za dobivanje
potpisa i polaganje
završnog ispita
  1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
  2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te predana i prihvaćena pismena verzija seminarskog rada;
  3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.
Način polaganja ispita
  1. Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni);
  2. Završni ispit (usmeni).

 

Način ocjenjivanja

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više

Način stjecanja ocjene:

a) Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene

  • seminarske obveze – 20%
  • 1. kolokvij – 25%
  • 2. kolokvij – 25%

b) Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)

  • usmeni ispit – 30%
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava za prijenos bodova
VRSTA AKTIVNOSTI ECTS bodovi - koeficijent
opterećenja studenata
UDIO
OCJENE

(%)
Pohađanje nastave 1.2 0
Kolokvij-međuispit 0.7 25
Kolokvij-međuispit 0.7 25
Seminarski rad 0.6 20
Ukupno tijekom nastave 3.2 70
Završni ispit 0.8 30
UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) 4 100
Datumi kolokvija 8. i 14. nastavni termin
Datumi ispitnih rokova Prema objavljenom rasporedu

IV. TJEDNI PLAN NASTAVE

Predavanja
Tjedan Tema
1. Uvod u predmet. Periodizacija i događaji koji obilježavaju razdoblje ranoga novog vijeka u hrvatskoj povijesti. Predstavljanje plana rada, pojašnjenje studentskih obveza i literature te pojašnjenje sustava ocjenjivanja.
2. „Stogodišnji“ hrvatsko-osmanski rat i dolazak Habsburga na ugarsko-hrvatsko prijestolje
3. Ostaci ostataka i politička podjela hrvatskih zemalja u 16. stoljeću
4. Gospodarske, društvene i kulturne prilike na hrvatskome prostoru u 16. stoljeću
5. Habsburško-osmanski ratovi na području hrvatskih zemalja u 17. stoljeću
6. Urota protiv apsolutizma
7. Dubrovačka Republika, Dalmacija i Istra u 17. stoljeću
8. Kolokvij
9. Hrvatske zemlje pod osmanskom vlašću
10. Vojna krajina u 16. i 17. stoljeću – obrambeni sustav i društvene prilike
11. Prilike u hrvatskim zemljama u prvoj polovici 18. stoljeća
12. Živjeti u doba Marije Terezije – društvene promjene, upravne i gospodarske reforme
13. Prosvijećeni apsolutizam u vrijeme Josipa II. Dubrovačka Republika, Dalmacija i Istra u 18. stoljeću
14. Kolokvij
15. Znanost i školstvo na hrvatskom prostoru u ranome novom vijeku. Barok u umjetnosti i kulturi
Seminari
Tjedan Tema
1. Uvod u seminar. Upute o načinu rada i predstavljanje tema
2. U obrani domovine – knez Bernardin Frankapan Modruški i njegov Oratio pro Croatia
3. Živjeti u Dubrovniku u 16. stoljeću – Nikola Vitov Gučetić i Upravljanje obitelji
4. Frane Petrić i Faust Vrančić – znanstvenici i mislioci novoga doba. Odjeci refomacije u Hrvatskoj
5. Povijest hrvatskih zemalja iz pera Ivana Lučića Luciusa i Jurja Rattkaya
6. Značaj obitelji Zrinski i Frankapan u kulturnom i gospodarskom životu Hrvatske
7. Senjski uskoci
8. Kolokvij
9. Osmansko Carstvo u očima Bartula Đurđevića i memoari Osman-age Temišvarskog
10. Pavao Ritter Vitezović – središnja ličnost hrvatske publicistike na prijelazu stoljeća
11. Iz memoarskih zapisa o načinu življenja u 18. stoljeću - Adam Oršić: Uspomene Adama grofa Oršića Slavetičkoga od godine 1725. do godine 1814.
12. Baltazar Adam Krčelić i njegovo doba
13. Zapisi s putovanja po Hrvatskoj - Alberto Fortis i njegov Put po Dalmaciji
14. Kolokvij
15. Uloga Družbe Isusove u hrvatskoj književnosti, školstvu i znanosti - Juraj Mulih i Josip Ruđer Bošković