Sustavno prikazati političke ideje na hrvatskom prostoru u naznačenom dvostoljetnom razdoblju te objasniti genezu, sadržaje i utjecaj hrvatskih ideoloških koncepcija, njihove nositelje i postignuća. Analizirati inicijalna, predpreporodna idejna gibanja na hrvatskom prostoru od Maksimilijana Vrhovca preko Janka Draškovića i Ivana Derkosa do Ljudevita Gaja. Raščlaniti i definirati idejnu bit Ilirskoga pokreta -Hrvatskoga narodnoga preporoda. Odgovoriti na pitanja: što je taj pokret značio u nacionalno-političkom smislu (kao otpor mađarizaciji, germanizaciji i talijanizaciji), a kao izraz vlastitih političkih težnji na temeljima emotivne i teritorijalno-upravne integracije hrvatskoga naroda i njegova državnog i prirodnog prava da ostvari političku i državnu samostalnost. Na koji način se ostvario u nacionalno-kulturnom pogledu (izgradnja jedinstvenog, standardnog književnog jezika; unapređivanje književno-stvaralačkog rada; unapređivanje kazališne, likovne i glazbene umjetnosti; unapređivanje prosvjetnog djelovanja; napuštanje staleške zatvorenosti i prihvaćanje liberalno-demokratskih načela). Prikazati smisao ideja slavenske solidarnosti i političkih koncepcija austroslavizma. Objasniti osnove nastanka jugoslavenske ideologije. Prikazati utemeljenost zalaganja za čisto hrvatsku političku misao u njezinu narodnjačkom i pravaškom obliku. Istaknuti nastojanja oko rješenja hrvatskoga pitanja u Austro-Ugarskoj na temeljima trijalizma i federalizacije Habsburške Monarhije. Prikazati Supilove koncepcije južnoslavenskog ujedinjenja. Objasniti koncepciju Radićeva konfederalizma i Mačekova federalizma. Prikazati državotvorne koncepcije hrvatskih socijaldemokrata i hrvatskih komunista. Kako je došlo do stvaranja Banovine Hrvatske i što je njome ostvareno od hrvatskih državotvornih ideja? Prikazati i komparativnim metodološkim pristupom objasniti idejne koncepcije važnijih protagonista tijekom Drugog svjetskog rata. Hrvatsko pitanje u socijalističkoj Jugoslaviji (oporbeno djelovanje hrvatske inteligencije u zemlji, aktivnost hrvatske političke emigracije). Nužnost sloma komunističkog socijalizma. Ostvarenje hrvatskih težnji za slobodom, suverenošću i državnom samostalnošću.

Hrvatska politika u XX. stoljeću. Zbornik, Zagreb, 2006. (odabrana poglavlja); A. Suppan, Oblikovanje nacije u građanskoj Hrvatskoj 1835.-1918., Zagreb 1999. (odabrana poglavlja);N. Stančić, Hrvatska nacija i nacionalizam u 19. i 20. stoljeću, Zagreb 2002.; L. W. Südland (Ivo Pilar), Južnoslavensko pitanje. Prikaz cjelokupnog pitanja, Varaždin 1990. (odabrana poglavlja);  H. Haselsteiner, Ogledi o modernizaciji u srednjoj Europi, Zagreb 1997. (odabrana poglavlja);  J. Krišto, Prešućena povijest, katolička crkva u hrvatskoj politici 1850.-1918., Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb 1994. (odabrana poglavlja)

S. Matković i T. Cipek, Programatski dokumenti hrvatskih političkih stranaka i skupina 1842.-1914., Zagreb 2006., str. 15.-85.; I. Perić, Hrvatska državotvorna misao u XIX. i XX. stoljeću, Zagreb 2002.; D. Sagrak, Dr. Milan pl. Šufflay-Hrvatski aristokrat duha, Zagreb 1998.; I. Bulić, Ivan Skerlecz Lomnički 1913.-1917. Kraljevski komesar i hrvatski ban, Zagreb 2011., (doktorski rad); S. Antoljak, Hrvatska historiografija, Zagreb 2004.; J. Šidak, M. Gross, I. Karaman, D. Šepić, Povijest hrvatskog naroda g. 1860.–1914., Zagreb 1968.; M. Gross, Povijest pravaške ideologije, Zagreb 1973.; A. Bozanić, Biskup Mahnić, pastir i javni djelatnik u Hrvata, Krk – Zagreb 1991.; Lj. Antić, Velikosrpski nacionalni programi. Ishodišta i posljedice, Zagreb 2007.; N. Stančić, Hrvatska nacionalna ideologija preporodnog pokreta u Dalmaciji (Mihovil Pavlinović i njegov krug do 1869), Zagreb 1980.; M. Artuković, Ideologija srpsko hrvatskih sporova: (Srbobran 1884 – 1902), Zagreb 1991.;F. Tuđman, Bespuća povijesne zbiljnosti, Zagreb 1994. (odabrana poglavlja); F. Tuđman, Usudbene povjestice, Zagreb 1995. (odabrana poglavlja); F. Tuđman, Hrvatska u monarhističkoj Jugoslaviji, knjiga I.-II., Zagreb 1993. (odabrana poglavlja).

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te predana i prihvaćena pismena verzija seminarskog rada;
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.

1. Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni);
2. Završni ispit (usmeni).

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više

Način stjecanja ocjene:

a) Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene

• seminarske obveze – 20% (pripremljeno izlaganje – 8%; predana i prihvaćena pismena verzija seminarskog rada – 12%)
• 1. kolokvij – 25%
• 2. kolokvij – 25%

b) Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)

• usmeni ispit – 30%