Upoznati studente s ključnim događajima i procesima koji su obilježili hrvatsku povijest od kraja Prvog svjetskog rata do kraja Drugog svjetskog rata. Položaj hrvatskog naroda u Jugoslaviji i problematika hrvatskog nacionalnog identiteta bit će temelj razmatranja u sklopu kolegija. Jugoslavenski odbor, rad na ujedinjenju južnih Slavena, slom Monarhije i uspostava Kraljevstva SHS. Pitanje teritorijalnog razgraničenja, bezustavno razdoblje, jugoslavenstvo i velikosrpstvo, H(R)SS prerasta u vodeću hrvatsku političku opciju. Atentat u Narodnoj skupštini, kriza 1928. i diktatura kralja Aleksandra – integralno jugoslavenstvo kao režimska politička platforma. Otpori diktaturi – od pasivnosti HSS-a do ustaške vojno-terorističke borbe. Atentat u Marseillesu, slom diktature i doba Namjesništva. Politika V. Mačeka i HSS-a – pregovorima do rješenja hrvatskog pitanja i uspostave Banovine Hrvatske. Drugi svjetski rat – travanjski rat i uspostava Nezavisne Države Hrvatske – vladavina ustaškog pokreta, totalitarni karakter vlasti, progoni „nepoćudnih“, zločini protiv čovječnosti, odnosi s Italijom i Njemačkom. Partizanski pokret, uspostava Federalne Hrvatske, pobjeda partizanskog pokreta – smjena totalitarnih sustava.

Lj. Boban, Hrvatske granice od 1918. do 1993., Zagreb 1993., str. 1.-67.; Ž. Dugac, Kako biti čist i zdrav: Zdravstveno prosvjećivanje u međuratnoj Hrvatskoj, Zagreb 2010., str. 1.-61.; H. Matković, Povijest Nezavisne Države Hrvatske, Zagreb 2002, str. 53.-150., 228.-252.; H. Matković, Povijest Jugoslavije: 1918.-1991.: hrvatski pregled, Zagreb 1998., str. 15.-270.

V. Aralica, Matica hrvatska u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, Zagreb 2009.; M. Jareb, Ustaško-domobranski pokret od nastanka do travnja 1941., Zagreb 2006.; V. Majcen, Filmska djelatnost Škole narodnog zdravlja „Andrija Štampar“ (1926.-1960.), Zagreb 1995.; H. Matković, Na vrelima hrvatske povijesti, Zagreb 2006., str. 219.-476.; Z. Radelić, Hrvatska seljačka stranka 1941.-1950., Zagreb 1996.

NAPOMENA: Popis preporučene literature nije konačan i proširit će se novim naslovima u dogovoru s polaznicima kolegija, sukladno odabranim temama seminarskog rada.

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te predana i prihvaćena pismena verzija seminarskog rada;
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.

1. Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni);
2. Završni ispit (usmeni).

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više

Način stjecanja ocjene:

a) Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene

• seminarske obveze – 20%
• 1. kolokvij – 25%
• 2. kolokvij – 25%

b) Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)

• usmeni ispit – 30%