Program obuhvaća proučavanje početaka slavenske, a potom hrvatske glagoljske pismenosti i književnosti ponikle na izravnome ćirilometodskom naljeđu i tradiciji i to na temlju očuvanih spomenika: epigrafika (od 11. st.), fragmenata (12. i 13. st), rukopisa: liturgijskih i neliturgijskih (druga polovica 14. do 16. st.), tiskana glagoljska izdanja od 1483. Drugi dio posvećen je proučavanju hrvatske ćirilične baštine, njezinim osobitostim, kao i spomenicima od kamenih do rukopisa i tiskanih izdanja. Upoznavanje svih vrsta glagoljske i ćirilske grafije, od ustavnoga pisma do kurzivnoga.

S. Damjanović, Slovo iskona, Zagreb 2004.; E. Hercigonja, Tropismena i trojezična kultura hrvatskoga srednjovjekovlja, Zagreb 1994.; P. Bašić, Čitanka crkvenoslavenskoga jezika, Zagreb 1999.; J. Hamm, Staroslavenska čitanka, Zagreb 1971.

B. Zelić-Bućan, Bosančica ili hrvatska ćirilica, Zagreb 2000.; V. Grubišić, Grafija hrvatske lapidarne ćirilice, Barcelona-Mostar 1978.; B. Fučić, Glagoljski natpisi, Zagreb 1982.; M. Šimić, Jezik srednjovjekovnih kamenih natpisa iz Hercegovine, Sarajevo 2009.

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te predana i prihvaćena pismena verzija seminarskog rada;
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.

1. Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni);
2. Završni ispit (usmeni).

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više

Način stjecanja ocjene:

a) Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene

• seminarske obveze – 20%
• 1. kolokvij – 25%
• 2. kolokvij – 25%

b) Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)

• usmeni ispit – 30%