Svrha je predmeta pružiti uvid u okolnosti nastanka odabranih ekonomskih ideja tijekom povijesti s naglaskom na razdoblje 19. i 20. stoljeća. Kolegij će tako ponuditi sljedeće sadržaje: merkantilizam i stvaranje kapitalizma, fiziokratizam ili o primatu poljoprivrede, ideje merkantilizma i fiziokratizma na hrvatskom prostoru, Adam Smith i temelji bogatstva naroda, laissez faire, klasična ekonomska analiza Thomas Malthus, David Ricardo i John Stuart, Karl Marx i „znanstveni socijalizam“, keynesijanstvo i državni intervencionizam , socijalni nauk Crkve, Milton Friedman i čikaška škola.

R. B. Ekelund i R. F. Hébert, Povijest ekonomske teorije i metode, Zagreb 1997.; V. Stipetić, Povijest hrvatske ekonomske misli, Zagreb 2001.

A. Smith; Bogatstvo naroda – istraživanje prirode i uzroka bogatstva naroda, Zagreb 2007.; T. R. Malthus, O načelu populacije, Zagreb 2008.; J. S. Mill, Izabrani politički spisi, Zagreb 1989.; D. Ricardo, Načela političke ekonomije, Zagreb 1983.; J. Šipuš, Temelji žitne trgovine, Zagreb 2004.

NAPOMENA: Popis preporučene literature nije konačan i proširit će se novim naslovima u dogovoru s polaznicima kolegija, sukladno odabranim temama seminarskog rada.

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te predana i prihvaćena pismena verzija rada;
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.

1. Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni);
2. Završni ispit (usmeni).

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više

Način stjecanja ocjene:

a) Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene

• seminarske obveze – 20%
• 1. kolokvij – 25%
• 2. kolokvij – 25%

b) Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)

• usmeni ispit – 30%