Ciljevi kolegija: Upoznati studente sa shvaćanjem Katoličke crkve o svojoj ulozi u svijetu te o modalitetima ostvarenja takva shvaćanja. Sadržaj kolegija: Od konstitucije Crkva u svijetu izglasovane na Drugome vatikanskom saboru do danas Crkva čini velike napore da kreativno i dijaloški bude prisutna u svijetu, osobito u kriznim vremenima i na kriznim mjestima. Ta prisutnost ovisi o kulturnim tradicijama, političkim prilikama, ekonomskoj situaciji i drugim danostima. Kolegij će istražiti neke modalitete sadašnje prisutnosti Crkve u raznim dijelovima svijeta.

Drugi vatikanski koncil, Pastoralna konstitucija o Crkvi u suvremenom svijetu, u: Dokumenti, Zagreb 1972., str. 350-427.; Ž. Mardešić, „Crkva i suvremeni svijet: današnje perspektive“, Bogoslovska smotra 75 (2005) 3: 905-936.; M. Aničić, „Crkva i „autonomija zemaljskih stvari“ prema konstituciji „Gaudium et spes“, Diaconvesia 21 (2013) 3: 507-533.; N. Šimac, „Kršćanin u politici i suvremenoj Europi“, Bogoslovska smotra 77 (2007) 2: 541-561.; Ž. Tanjić, „Riječ teologije u vrtlogu znanosti“, Bogoslovska smotra 76 (2006) 2: 267-283.

Ž. Mardešić, Odgovornost kršćana za svijet, Sarajevo-Zagreb 2005.; Ž. Mardešić, Rascjep u svetomu. Sjećanje na Drugi vatikanski koncil, Zagreb 2007.; Ž. Mardešić, „Politički dualizam i koncilsko kršćanstvo“,  Nova prisutnost I/1(2003): 5-27.; Ivan Pavao II, Evangelium vitae. Evanđelje života: Enciklika o vrijednosti i nepovrijedivosti ljudskog života, Zagreb 2003.; Đ. Zalar, „Dijaloški karakter antropologije Pastoralne konstitucije „Gaudium et spes“ Drugog vatikanskog koncila“, Crkva u svijetu 41 (2006) 2: 143-165.; T. Matulić, „Željko Mardešić: svjedok zaboravljenog dijaloga. Svjedočanstvo dijaloga vjernika i nevjernika s ocjenom današnjeg stanja dijaloga“, Nova prisutnost 9 (2011) 2: 353-374.; I. Šarčević, „Pluralizam i univerzalnost patnje. Pretpostavke međureligijskog dijaloga“, Bogoslovska smotra 73 (2003) 2/3: 433-453.; I. Šarčević, „Crkva – promicateljica kulture dijaloga i zajedništva“, Diaconvesia 21 (2013) 1: 11-27.

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te predana i prihvaćena pismena verzija seminarskog rada;
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.

1. Nastavne aktivnosti – seminarske obveze, aktivnost na nastavi, 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni);
2. Završni ispit (usmeni).

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više

Način stjecanja ocjene:

a) Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene

• seminarske obveze – 20%
• aktivnost na nastavi – 5%
• 1. kolokvij – 25%
• 2. kolokvij – 20%

b) Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)

• usmeni ispit – 30%