Detaljni izvedbeni plan

Akademska godina 2016. / 2017. Semestar Zimski
Studij Preddiplomski sveučilišni studij povijesti, Preddiplomski sveučilišni studij psihologije, Preddiplomski sveučilišni studij sociologije, Preddiplomski sveučilišni studij komunikologije Godina
studija
1. - 3.

I. OSNOVNI PODACI O PREDMETU

Naziv predmeta Zajedništvo, suživot, sukobi: Hrvati i Mađari 1102.-1918.
Kratica predmeta IZBP-102 Šifra predmeta 163735
Status predmeta Izborni ECTS bodovi 4
Preduvjeti za upis predmeta Nema
Ukupno opterećenje predmeta
Vrsta nastave Ukupno sati
Predavanja 30
Seminari 15
Mjesto i vrijeme održavanja nastave HKS – prema objavljenom rasporedu

II. NASTAVNO OSOBLJE

Nositelj predmeta
Ime i prezime Arijana Kolak Bošnjak
Akademski stupanj Doktorica znanosti Zvanje Docent
Kontakt e-mail arijanakbosnjak@gmail.com Telefon +385 (1) 095 9023843
Konzultacije Prema objavljenom rasporedu

III. DETALJNI PODACI O PREDMETU

Jezik na kojem se nastava održava Hrvatski
Opis
predmeta

Predmet se bavi hrvatsko-mađarskim političkim, gospodarskim, vjerskim i kulturnim odnosima tijekom nešto malo više od 800 godina zajedničke prošlosti, koje su obilježili suradnja, suživot, prožimanje, ali i sukobi; na njemu se prezentira utjecaj Mađara na Hrvate i Hrvata na Mađare na svim razinama suradnje, što je dovodilo do oblikovaja svijesti o zajedništvu, ali, napose u vrijeme „stoljeća naroda“, i svijesti o različitosti te je utjecalo na razvoj društva i političke svijesti u Hrvatskoj i Mađarskoj (Ugarskoj) kao sastavnicama zajedničke države.

Očekivani ishodi
učenja na razini
predmeta
1. Prepoznati temeljne procese iz hrvatske i mađarske povijesti, koji su utjecali na oblikovanje svijesti o zajedništvu i različitostima te na suživota i međusobne sukoba. 2. Kritički analizirati i interpretirati izvore, znanstvenu i stručnu literaturu te koristiti doprinos drugih znanstvenih disciplina u historiografskom radu, napose etnologije, sociologije i znanosti o književnosti i medijima. 3. Napisati jasan i strukturiran pismeni rad, održati jasno i strukturirano usmeno izlaganje te ohrabriti studente da aktivno i argumentirano sudjeluju u raspravi, koja će proizići iz predavanja i seminarskih radova. 4. Steći potrebne vještine za nastavak studija, samostalan rad i stručno usavršavanje. 5. Pridržavati se etičkih načela u radu.
Literatura
Obvezna

Prekretnice u suživotu Hrvata i Mađara. Ustanove, društvo, gospodarstvo i kultura, gl. ur. Pál Fodor, Dinko Šokčević, Budimpešta 2015. (odabrana poglavlja); Croato-Hungarica: uz 900 godina hrvatsko-mađarskih povijesnih veza, ur. Milka Jauk-Pinhak, Kiss Gy. Csaba, Nyomárkay István, Zagreb 2002. (odabrana poglavlja); Hrvatsko-mađarski odnosi 1102.-1918.: zbornik radova, gl. ur. Milan Kruhek, Zagreb 2004. (odabrana poglavlja)

Dopunska

D. Šokčević, Hrvati u očima Mađara, Mađari u očima Hrvata: kako se u pogledu preko Drave mijenjala slika drugoga, Zagreb, 2006.; L. Kontler, Povijest Mađarske, Zagreb 2007.; Povijest Mađarske, ur. P. Hanák, Zagreb 1995.; F. Šišić, Pregled povijesti hrvatskog naroda, Zagreb 1975.; Isti, Hrvati i Magjari od godine 1790. do 1873., Zadar, 1913.; Rijeka i mađarska kultura, Zbornik radova, Rijeka 2004.; S. Čolić, Kultura i povijest. Socio-kulturno antropološki aspekti hijerarhizacije kulture, Zagreb 2002.; J. Grbić, Identitet, jezik i razvoj. Istraživanje o povezanosti etniciteta i jezika na primjeru hrvatske nacionalne manjine u Mađarskoj, Zagreb 1994.; Hungarians between „East“ and „West“. National Myths and Symbols, ed. T. Hofer, Budapest, 1994; Nova zraka u europskom svjetlu. Hrvatske zemlje u ranom srednjem vijeku (oko 550 – oko 1150), ur. Zrinka Nikolić Jakus, Zagreb 2015. (odabrana poglavlja); U potrazi za mirom i blagostanjem. Hrvatske zemlje u 18. stoljeću, ur. Lovorka Čoralić, Zagreb 2013.

Način ispitivanja i ocjenjivanja
Polaže seDa Isključivo kontinuirano praćenje nastaveNe Ulazi u prosjekDa
Preduvjeti za dobivanje
potpisa i polaganje
završnog ispita
  1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
  2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te predana pismena verzija seminarskog rada;
  3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.
Način polaganja ispita
  1. Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; kolokvij (pismeni);
  2. Završni ispit (usmeni).
Način ocjenjivanja

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više

Način stjecanja ocjene:

a) Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene

  • seminarske obveze – 20%
  • 1. kolokvij – 25%
  • 2. kolokvij – 25%

b) Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)

  • usmeni ispit – 30%
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava za prijenos bodova
VRSTA AKTIVNOSTI ECTS bodovi - koeficijent
opterećenja studenata
UDIO
OCJENE

(%)
Pohađanje nastave 1.2 0
Seminarsko izlaganje 0.6 20
Kolokvij-međuispit 0.7 25
Kolokvij-međuispit 0.7 25
Ukupno tijekom nastave 3.2 70
Završni ispit 0.8 30
UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) 4 100
Datumi kolokvija 1. kolokvij - 7. nastavni termin
2. kolokvij - 13. nastavni termin
Datumi ispitnih rokova Prema objavljenom rasporedu

IV. TJEDNI PLAN NASTAVE

Predavanja
Tjedan Tema
1. Uvodno predavanje
2. Pravne osnove hrvatsko-ugarske državne zajednice
3. Položaj i utjecaji mađarskog jezika na prostoru hrvatskih zemalja
4. Migracije stanovništva I.: Hrvati u Ugarskoj
5. Migracije stanovništva II.: Mađari u Hrvatskoj
6. Razvoj hrvatsko-mađarskih gospodarskih veza
7. 1. kolokvij
8. Vjerska pitanja kao elementi suradnje i sukoba
9. Od suboraca do neprijatelja: povijest hrvatsko-mađarskih odnosa kroz ratne sukobe
10. Znamenite ličnosti zajedničke hrvatsko-mađarske prošlosti
11. Obrazovne institucije – intelektualne poveznice Hrvata i Mađara
12. Književna prožimanja: mađarski likovi u hrvatskoj književnosti
13. 2. kolokvij
14. Legende i mitovi kod Hrvata i Mađara
15. Kruna, zastava, grb, himna – simboli zajedništva i posebnosti
Seminari
Tjedan Tema
1. Uvodno predavanje i podjela seminarskih tema
2. Hrvatsko-ugarska nagodba 1868.
3. Otpor uvođenju mađarskog jezika kao službenoga na prostor hrvatskih zemalja tijekom 1840-ih
4. Nositelji nacionalnog pokreta kod Hrvata u Ugarskoj u 19. i početkom 20. stoljeća
5. Slika Mađara u hrvatskoj javnosti početkom 20. stoljeća
6. Prometnice kao važne karike gospodarske aktivnosti između Ugarske i Hrvatske
7. 1. kolokvij
8. Govor grofa Karla Ivana Sermagea na Hrvatskom saboru 1832. o pitanju uvođenja nekatolika u Hrvatsko kraljevstvo
9. Opsada Sigeta
10. Nikola Zrinski – Miklós Zrínyi
11. Peštansko sveučilište – važno središte obrazovanja hrvatske inteligencije u 19. stoljeću
12. Slika Mađara u povijesnim romanima Ksavera Šandora Gjaloskog
13. 2. kolokvij
14. Ljudevit Gaj i legenda o Čehu, Lehu i Mehu
15. Poredbena analiza hrvatske i mađarske himne