Predmet se bavi hrvatsko-mađarskim političkim, gospodarskim, vjerskim i kulturnim odnosima tijekom nešto malo više od 800 godina zajedničke prošlosti, koje su obilježili suradnja, suživot, prožimanje, ali i sukobi; na njemu se prezentira utjecaj Mađara na Hrvate i Hrvata na Mađare na svim razinama suradnje, što je dovodilo do oblikovaja svijesti o zajedništvu, ali, napose u vrijeme „stoljeća naroda“, i svijesti o različitosti te je utjecalo na razvoj društva i političke svijesti u Hrvatskoj i Mađarskoj (Ugarskoj) kao sastavnicama zajedničke države.

Prekretnice u suživotu Hrvata i Mađara. Ustanove, društvo, gospodarstvo i kultura, gl. ur. Pál Fodor, Dinko Šokčević, Budimpešta 2015. (odabrana poglavlja); Croato-Hungarica: uz 900 godina hrvatsko-mađarskih povijesnih veza, ur. Milka Jauk-Pinhak, Kiss Gy. Csaba, Nyomárkay István, Zagreb 2002. (odabrana poglavlja); Hrvatsko-mađarski odnosi 1102.-1918.: zbornik radova, gl. ur. Milan Kruhek, Zagreb 2004. (odabrana poglavlja)

D. Šokčević, Hrvati u očima Mađara, Mađari u očima Hrvata: kako se u pogledu preko Drave mijenjala slika drugoga, Zagreb, 2006.; L. Kontler, Povijest Mađarske, Zagreb 2007.; Povijest Mađarske, ur. P. Hanák, Zagreb 1995.; F. Šišić, Pregled povijesti hrvatskog naroda, Zagreb 1975.; Isti, Hrvati i Magjari od godine 1790. do 1873., Zadar, 1913.; Rijeka i mađarska kultura, Zbornik radova, Rijeka 2004.; S. Čolić, Kultura i povijest. Socio-kulturno antropološki aspekti hijerarhizacije kulture, Zagreb 2002.; J. Grbić, Identitet, jezik i razvoj. Istraživanje o povezanosti etniciteta i jezika na primjeru hrvatske nacionalne manjine u Mađarskoj, Zagreb 1994.; Hungarians between „East“ and „West“. National Myths and Symbols, ed. T. Hofer, Budapest, 1994; Nova zraka u europskom svjetlu. Hrvatske zemlje u ranom srednjem vijeku (oko 550 – oko 1150), ur. Zrinka Nikolić Jakus, Zagreb 2015. (odabrana poglavlja); U potrazi za mirom i blagostanjem. Hrvatske zemlje u 18. stoljeću, ur. Lovorka Čoralić, Zagreb 2013.

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te predana pismena verzija seminarskog rada;
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35 % tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.

1. Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; kolokvij (pismeni);
2. Završni ispit (usmeni).

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više

Način stjecanja ocjene:

a) Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene

• seminarske obveze – 20%
• 1. kolokvij – 25%
• 2. kolokvij – 25%

b) Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)

• usmeni ispit – 30%