Predavanja iz etike započinju istraživanjem etičkog relativizma i suvremenih metaetičkih teorija (nekognitivizam-kognitivizam). Obrađuju se pitanja kao što su mogućnosti i istinosna vrijednost moralnih sudova, utemeljenje moralnih iskaza i sl. Glavni dio čini filozofsko istraživanje i tumačenje ljudskog djelovanja, njegova motivacija s posebnim vidikom na ljudsku slobodu. Suočivši se s pojmom moralne vrijednosti, traži se njezino utemeljenje i objašnjenje kroz razne etičke sustave (hedonizam, eudajmonizam, utilitarizam, Kantova etika…). Ispituju se deontološke i teleološke etičke teorije. Razvija se nauk o temeljnim ljudskim vrlinama (aretistička etika). U tom okviru se govori o svijesti odgovornosti, i drugim vrlinama u područnim etikama – posebice u tzv. etici masovnih medija i komunikacija.

Talanga, J. (1990). Uvod u etiku, Zagreb: Hrvatski studiji;

Frankena W. K. (1998.). Etika, Zagreb: Kruzak;

Boss, J. A. (2008). Ethics for Life, New York: McGraw Hill (odabrani djelovi)

Črpić, G., Ćurković Nimac, J. Tanjić, Ž. (2015). Vjersko uvjerenje i moralno ponašanje, Zagreb: KS-HKS (odabrani djelovi)

Čehok, I. Koprek, I. (1996.). Etika – priručnik jedne discipline, Zagreb: Školska knjiga.

Levy, N. (2004). Moralni relativizam, Zagreb: Naklada Jesenski i Turk;

Bauman, Z. (2009). Postmoderna etika. Zagreb: AGM;

Koprek, I. (2004). Mala povijest etike, Zagreb: Biblioteka “Studentski niz”;

Tugendhat, E. (2011). Predavanja o etici, Zagreb: Naklada Jesenski i Turk;

Wojtyla, K. (1998). Temelji etike, Split: Verbum;

McNaughton, D. (2010). Moralni pogled. Uvod u etiku, Zagreb: Hrvatski studiji;

Hoffman, M. L. (2000). Empathy and Moral Development. Implications for Caring and Justice, New York: Cambridge Universitiy Press.

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu
2. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – kumulativno ostvareno na dva kolokvija.

1.   Nastavne aktivnosti –1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni).
2.   Završni ispit (pismeni).

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada je:

dovoljan (2) – 50 – 64 ,9%

dobar (3) – 65 – 79,9%

vrlo dobar (4) – 80 – 89,9%

izvrstan (5) – 90% i više