Ciljevi predmeta: upoznavanje s područjem rada forenzičkih psihologa u pravnom sustavu te upoznavanje sa zakonskim osnovama i pravnim propisima relevantnim za psihologijsko forenzičko vještačenje. Upoznavanje s postupkom vještačenja, pisanjem nalaza i mišljenja te davanjem vještačkoga iskaza u sudskom postupku.

Sadržaj predmeta: Područje kompetencije forenzičkog psihologa u sudskom postupku. Psihološko vještačenje u predmetima kaznenog, građanskog i obiteljskog prava. Komponente psihološkog forenzičkog vještačenja. Principi provođenja vještačenja i pisanja psihologijskog nalaza i mišljenja. Psihološka procjena sposobnosti za svjedočenje i raspravne sposobnosti. Vještačenje vjerodostojnosti iskaza. Psiholog kao vještak prilikom kaznenih djela na štetu djece i mladeži. Psihološka procjena simulacije psihičkih bolesti i poremećaja. Uloga psihologa u kombiniranom vještačenju. Psihološka vještačenja počinitelja kaznenih djela. Psihološka vještačenja roditelja i djece u postupku razvoda braka. Psihološka vještačenja pri procijeni neimovinske štete. Psiholog kao vještak na sudu.

• Towl, G. J., Crighton D. A. (ur.) (2010). Forensic Psychology. Chichester: BPS Blackwell (izabrana poglavlja).
• Zorić, J. (ur.) (2008). Forenzični intervju s djetetom. Zagreb: Hrvatsko psihološko društvo, Sekcija za forenzičnu psihologiju.
• Žarković Palijan, T., Kovačević, D. (ur.) (2007). Iz forenzične psihijatrije 2. Zagreb: Naklada Ceres (izabrana poglavlja).
• Žarković Palijan, T., Kovačević, D. (ur.) (2009). Iz forenzične psihijatrije 3. Zagreb: Naklada Ceres (izabrana poglavlja).

• Kovačević, D., Kovač, M. (2001). Vještačenje osoba koje podmeću požare. Vještak, 21, 2, 4-14.
• Melton, G. B., Petrila, J.,  Poythress, N. G., Slobogin, C (2007). Psychological Evaluations for the Courts, Third Edition: A Handbook for Mental Health Professionals and Lawyers (3rd Edition). New York: The Guilford Press.
• Pravilnik o stalnim sudskim vještacima – NN 28/13.
• Treursić, I., Žarković Palijan, T., Kovačević, D., Pavelić Tremac, A. (2015). Obilježja kaznenih djela kod neubrojivih počinitelja. Policija i sigurnost, 24, 1, 48-64.
• Zorić, J., Mikuš Lj. (2007). Procjena sposobnosti za svjedočenje i ocjena vjerodostojnosti iskaza svjedoka u postupcima za kaznena djela na štetu maloljetnika. Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, 14, 1, 41-76.
• Zorić, J. (2014). Inteligencija i činjenje kaznenih djela. Policija i sigurnost, 23, 4, 311-319.
• Zorić, J. (2012). Psihofiziološki faktori ubrojivosti počinitelja kaznenih djela u prometu. Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, 19, 1, 255-274.
• Žarković Palijan, T., Koludrović, M., Kovač, M., Kovačević, D. (2011). Vještačenje psihičkih posljedica nakon tjelesnih ozljeda prema Hrvatskim orijentacijskim medicinskim tablicama (HOMT). Vještak, 31, 1-2, 97-109.

• Redovito pohađanje nastave (prisutnost na najmanje 70% nastave)
• Stjecanje minimalno 35% bodova (od ukupno 100 bodova) tijekom nastave (kolokviji, vježbe)

• Kontinuirano vrednovanje studentskog rada kroz nastavne aktivnosti
• Završni pismeni i usmeni ispit (minimum za prolaz na pismenom ispitu je 50% točne riješenosti)

Način stjecanja bodova

1.Nastavne aktivnosti – 70% ocjene

• vježbe – 20%
• 1. kolokvij – 25%
• 2. kolokvij – 25%

2.Završni pismeni ispit – 30 % ocjene

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

• izvrstan (5) – 90 do 100% bodova
• vrlo dobar (4) – 80 do 89,9% bodova
• dobar (3) – 65 do 79,9% bodova
• dovoljan (2) – 50 do 64,9% bodova
• nedovoljan (1) – 0 do 49,9 % bodova