Tijekom ranog novog vijeka europska je civilizacija prošla kroz dramatičnu promjenu odnosa čovjeka prema okolišu. Cilj je predmeta upoznati studente s etapama te promjene – od prvotne impresioniranosti prirodom i straha od nepoznatog preko postepenog znanstveno-tehničkog ovladavanja do početaka održivog upravljanja. Hrvatska je povijest u tome pogledu bila dijelom europske povijesti što se može vidjeti iz bogatog i raznovrsnog pregleda povijesnih izvora – putopisa, vojnih izvješća, zemljovida, inženjerijskih planova i prvih zakonskih odredbi. Navedene tri etape teoretski će biti prezentirane na predavanjima, a seminar će biti iskorišten za rad na izvorima, upoznavanje njihove strukture i mogućnosti različitih metodoloških pristupa. Obavezna literatura uključuje radove koji daju kvalitetan uvid u tematiku povijesti okoliša. Proučavanje tema iz različitih krajeva Hrvatske ostvaruje mogućnost uvida studenata u različite regionalne posebnosti uz koje dolaze i različitosti tematskih interesa, a sa njima i metodoloških pristupa. Naglasak na istraživanju odnosa čovjeka i okoliša pomoći će boljem razumijevanju uvjetovanosti agrarne proizvodnje kao temeljne gospodarske aktivnosti predmodernog društva, determiniranosti demografskog razvoja prostornim odrednicama i korelacije između znanstveno-tehnološkog napretka i sve većeg zadiranja u prirodu. Proučavanje najstarijih zakonskih odredbi o zaštiti šuma omogućit će razumijevanje razloga koji su doveli do promjene odnosa čovjeka prema prirodi i do potrebe održivog upravljanja prirodnim resursima

Josip Adamček, Agrarni odnosi u Hrvatskoj od sredine XV. do kraja XVII. stoljeća, 1980. (poglavlje „Naseljavanje: stanovništvo“, str. 519.-541.); Miroslav Bertoša, Istra – doba Venecije (XVI.-XVIII. st.), Pula, 1995., (poglavlje „Kolonizacija, javni radovi, ekologija“, str. 583.-601.); Branimir Brgles, „Odabrane teme iz paške povijesne toponimije. Sol, drvo vjetar i voda: glavne značajke paškoga povijesnog okoliša u srednjem i ranome novom vijeku. Ekonomska i ekohistorija, 10(2014), (str. 189.-198.); Snježana Buzov, „Vlaška sela, pašnjaci i čiftluci: krajolik osmanlijskog prigraničja u šesnaestom i sedamnaestom stoljeću“, Triplex Confinium (1500-1800) ekohistorija. Zbornik radova s 3. međunarodne Projektne konferencije održane od 3. do 7. svibnja 2003. u Zadru (ur. Drago Roksandić, Nataša Štefanec), Split-Zagreb, 2003. (str. 227.-242.); Lovorka Čoralić, „Agrarno-proizvodni odnosi u Dalmaciji XVI-XVIII. stoljeća. Izvori i historiografija“, Historijski zbornik 45(1992), (str. 125.-138.); Robert Delort-François Walter, Povijest europskog okoliša, Zagreb, 2002. (str. 31.-62. i 171.-207.); Karl Kaser, „Uništenje šuma na obalnom kraškom području hrvatske Vojne krajine u prvoj polovici 18. stoljeća, njegovi demografski, privredni i socijalni uzroci“, Historijski zbornik 40(1987), (str. 121.-137.); Dubravka Mlinarić, „Uloga države u prevenciji i sanaciji lošeg utjecaja bolesti na gospodarstvo sjeverne Dalmacije u 18. stoljeću“, Ekonomska i ekohistorija 2(2006) (str. 39.-54.); Šime Peričić, Razvitak gospodarstva Zadra i okolice u prošlosti, Zagreb-Zadar, 1999., (str. 56.-92); Rijeka Sava u povijesti (ur. Branko Ostajmer), Slavonski Brod, 2015. (str. 251.-326.)

Alberto Fortis, Put po Dalmaciji, Zagreb, 1984. (str. 119.-145., 212.-243.); Kronika franjevačkog samostana u Brodu na Savi: zapisnik ili knjiga bilješki samostana Presvetog Trojstva u Brodu u Slavoniji, ur. Egidije Stjepan Biber, knj. I (Slavonski Brod, 1995.) (izbor iz knjige prema temi); Hrvoje Petrić, Koprivnica u 17. stoljeću: okoliš, demografske, društvene i gospodarske promjene u pograničnom gradu, Samobor, 2005. (str. 25.-54. i 99.-118.); Matija Piller i Ljudevit Mitterpacher, Putovanje po Požeškoj županiji u Slavoniji 1782. godine, Osijek, 1995. (str. 7.-194.); Mirela Slukan-Altić: „Vegetacijske karte i ostali kartografski izvori za proučavanje transformacije vegetacijskog pokrova s posebnim osvrtom na
Velebit“, Historijski zbornik, 2002, (str. 53.-64.); Friedrich von Taube, Slavonija i Srijem 1777./17778., Osijek, 2012. (izbor iz knjige prema temi); István György Tóth, „Na putu kroz Slavoniju pod krinkom (1626.) – putovanje dalmatinskog humanista Atanazija Jurjevića (Georgiceo) – novi rukopis i nova interpretacija“, Scrinia Slavonica 3(2003), (str. 95.-120.); Šumski red Marije Terezije iz 1769. godine http://www.sumari.hr/250/mat/SumskiRed1769.pdf; Hrvatska na tajnim zemljovidima, knj. 1 – Gradiška pukovnija, Zagreb, 1999.

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljena diskusija te predana i prihvaćena pismena verzija seminarskog rada;
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.

1. Nastavne aktivnosti – seminarske obveze, esej i aktivnost na nastavi;
2. Završni ispit (usmeni).

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više

Način stjecanja ocjene:

a) Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene

• seminarske obveze – 35%
• esej – 20%
• aktivnost na nastavi – 15%

b) Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)

• usmeni ispit – 30%