Preuzmite PDFPreuzmite PDF za ispis

Detaljni izvedbeni plan
Akademska godina 2016. / 2017. Semestar Ljetni
Studij Diplomski sveučilišni studij povijesti, Diplomski sveučilišni studij sociologije Godina
studija		 1., 2.
Usmjerenje Stari vijek i srednji vijek, Suvremena povijest, Upravljanje i javne politike

I. OSNOVNI PODACI O PREDMETU
Naziv predmeta Od dijalektologije ka sociolingvistici
Kratica predmeta IZBD-48 Šifra predmeta 167441
Status predmeta Izborni ECTS bodovi 5
Preduvjeti za upis predmeta Nema
Ukupno opterećenje predmeta
Vrsta nastave Ukupno sati
Predavanja 30
Seminari 15
Mjesto i vrijeme održavanja nastave HKS – prema objavljenom rasporedu

II. NASTAVNO OSOBLJE
Nositelj predmeta
Ime i prezime Gordan Črpić
Akademski stupanj Doktor znanosti Zvanje Redoviti profesor
Kontakt e-mail gordan.crpic@unicath.hr Telefon +385 (1) 3706 670
Konzultacije Prema objavljenom rasporedu
Suradnici na predmetu
Ime i prezime Filip Galović
Akademski stupanj Doktor znanosti Zvanje Poslijedoktorand
Kontakt e-mail filip.galovic@unicath.hr Telefon +385 (1) 3706 674
Konzultacije Prema objavljenom rasporedu

III. DETALJNI PODACI O PREDMETU
Jezik na kojem se nastava održava Hrvatski
Opis
predmeta

U okviru se kolegija obrađuju pojedine dijalektološke i sociolingvističke teme. U prvome dijelu kolegija studenti se, osim što se upoznaju s dijalektologijom kao jezikoslovnom disciplinom, njezinim predmetima i metodama u istraživanjima, kao i s temeljnim dijalektološkim terminima, susreću s raznolikosti i bogatstvom hrvatskih mjesnih govora te njihovim bitnim dijalekatnim osobinama. U drugome dijelu kolegija studenti se, osim što se upoznaju sa sociolingvistikom kao jezikoslovnom disciplinom, njezinim predmetima i metodama u istraživanjima, kao i s temeljnim sociolingvističkim terminima, susreću sa složenom jezičnom situacijom u gradovima koja je uvjetovana raznim čimbenicima, ponajprije društvenima, te se u nizu tematskih blokova upoznaju s odabranim sociolingvističkim temama kroz koje se nastoji da isti uoče i razumiju određene odnose između jezika i društvenih kategorija te ostale sociolingvističke pojave.
Očekivani ishodi
učenja na razini
predmeta		 1. definirati predmet, metode i ciljeve dijalektologije te ovladati temeljnim terminima iz dijalektologije; 2. definirati predmet, metode i ciljeve sociolingvistike te ovladati temeljnim terminima iz sociolingvistike; 3. uočiti i razlikovati osnovne dijalektalne osobine na temelju zvučnih zapisa hrvatskih organskih idioma i dijalektalnih tekstova; 4. uočiti i moći objasniti složenu jezičnu situaciju u gradovima; 5. opaziti i razumjeti pojedine odnose između jezika i određenih društvenih kategorija te ostale sociolingvističke pojave; 6. izvršiti samostalno dijalektološko/sociolingvističko istraživanje manjega opsega
Literatura
Obvezna

Galović, Filip. 2016. Hrvatska dijalektologija. (interna skripta); Jutronić, Dunja. 2010. Spliski govor. Od vapora do trajekta. Split: Naklada Bošković. (poglavlja: „Socijalna ili urbana dijalektologija“, 14–18; „Jezične promjene“, 18–21; „Razlike između tradicionalne i urbane dijalektologije“, 21–23; „Socijalna/urbana dijalektologija u nas“, 23–26; „Jezik grada“, 26–28); Radovanović, Milorad. 2003. Sociolingvistika. Sremski Karlovci – Novi Sad: Izdavačka knjižarnica Zorana Stojanovića.; Trudgill, Peter. 2000. Sociolinguistics. An Introduction to Language and Society. London: Penguin Books. (odabrani dijelovi)
Dopunska

Bernstajn, Bazil. 1979. Društvena klasa, jezik i socijalizacija. U: Jezik i društvene klase, 121–147. Beograd: Beogradski izdavačko-grafički zavod.; Brozović, Dalibor. 1997. Narječja hrvatskoga jezika. Hrvatski leksikon 2, 155–156. Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krleža.; Brozović, Dalibor. 1996. Sociolingvistika prema genetskoj i tipološkoj lingvistici. Suvremena lingvistika 22/41–42: 87–94.; Bugarski, Ranko. 2005. Jezik i kultura. Beograd: Biblioteka XX vek. (poglavlja: „Pol i rod u jeziku“, 53–66; „Jezik se ne čuva zabranama“, 263–268); Bugarski, Ranko. 2009. Teorijske osnove urbane dijalektologije. U: Evropa u jeziku, 77–102. Beograd: Biblioteka XX vek.; Chambers, Jack; Trudgill, Peter; Schilling-Estes, Natalie (eds.). 2002. The Handbook of Language Variation and Change. Oxford: Blackwell.; Downes, William. 1998. Language and Society. Cambridge: Cambridge University Press.; Ferguson, Charles Albert. 1983. Diglosija. Argumenti 6/1–2: 179–186.; Granić, Jagoda (ur.). 2006. Jezik i mediji – jedan jezik: više svjetova. HDPL: Zagreb – Split. (odabrani članci); Granić, Jagoda. 1999. Jezik i politike. U: Teorije i mogućnosti primjene pragmalingvistike: zbornik radova sa savjetovanja Hrvatskoga društva za primijenjenu lingvistiku, 279–284. Zagreb – Rijeka: Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku.; Halwachs, Dieter W. 2007. Sociolingvistika. U: Uvod u lingvistiku, 217–243. Glovacki-Bernardi Zrinjka (ur.). Zagreb: Školska knjiga.; Ivić, Milka. 2001. Sociolingvistika. U: Pravci u lingvistici 2, 125–142. Beograd: Biblioteka XX vek.; Kapović, Mate. 2004. Jezični utjecaj velikih gradova. Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 30: 97–105.
Lev, Michael. 2014. Social dimensions of language change. U: The Routledge Handbook of Historical Linguistics. Bower, Claire; Evans, Bethwyn (eds.). Abingdon – New York: Routledge.; Magner, Thomas. 1983. Gradski dijalekti u Jugoslaviji. Argumenti 6.1-2: 187–195.; Meyerhoff, Miriam. 2006. Introducing Sociolinguistics. London – New York: Routlegde.; Milroy, James; Milroy, Lesley. 1985. Linguistic change, social network and speaker innovation. Journal of Linguistics 21: 339–384.; Peti-Stantić, Anita; Stanojević, Mateusz-Milan; Antunović, Goranka (ur.). 2014. Standardni jezici i sociolekti u 21. stoljeću. Zbornik radova s međunarodnoga znanstvenoga skupa Hrvatskoga društva za primijenjenu lingvistiku održanog 18. do 20. travnja 2013. u Dubrovniku. Zagreb: Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku. (odabrani članci); Sočanac, Lelija i dr. 2005. Hrvatski jezik u dodiru s europskim jezicima. Zagreb: Nakladni zavod Globus.; Stolac, Dijana; Vlastelić, Anastazija. 2014. Jezik reklama. Zagreb – Rijeka: Hrvatska sveučilišna naklada – Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci.; Škiljan, Dubravko. 1988. Jezična politika. Zagreb: Naprijed.; Wardhaugh, Ronald. 2010. An Introduction to Sociolinguistics. (6th edn). Oxford: Blackwell. (odabrani dijelovi); Zečević, Vesna. 2000. Hrvatski dijalekti u kontaktu. Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje.; Materijal s kolegija.
Način ispitivanja i ocjenjivanja
Polaže seDa Isključivo kontinuirano praćenje nastaveNe Ulazi u prosjekDa
Preduvjeti za dobivanje
potpisa i polaganje
završnog ispita

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskomu programu i izvedbenomu nastavnomu planu
2. Stjecanje minimalnoga uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti
Način polaganja ispita

1. Nastavne aktivnosti – a) izvršeno samostalno istraživanje; b) aktivnost na nastavi; c) 1. kolokvij (pismeno); d) 2. kolokvij (pismeno);
2. Završni ispit (usmeni)
Način ocjenjivanja

Kontinuiranim vrednovanjem studentskoga rada dolazi se do ukupne ocjene koja je temeljena na bazi 100 bodova:
dovoljan (2) – 50-64 bodova
dobar (3) – 65-79 bodova
vrlo dobar (4) – 80-89 bodova
izvrstan (5) – 90 i više bodova

Način stjecanja bodova:
a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene
     1) samostalno istraživanje – max. 15 bodova;

     2) aktivnost na nastavi – max. 15 bodova;

     3) 1. kolokvij – max. 20 bodova;

     4) 2. kolokvij – max. 20 bodova

b) Završni ispit – 30% ocjene
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava za prijenos bodova
VRSTA AKTIVNOSTI ECTS bodovi - koeficijent
opterećenja studenata		 UDIO
OCJENE
(%)
Pohađanje nastave 1.2 0
Istraživanje 0.6 15
Aktivnost na nastavi 0.6 15
Kolokvij-međuispit 0.7 20
Kolokvij-međuispit 0.7 20
Ukupno tijekom nastave 3.8 70
Završni ispit 1.2 30
UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) 5 100
Datumi kolokvija 1. kolokvij – 8. tjedan nastave;
2. kolokvij – 15. tjedan nastave.
Datumi ispitnih rokova Prema objavljenom rasporedu

IV. TJEDNI PLAN NASTAVE
Predavanja
Tjedan Tema
1. Uvodno predavanje. Upoznavanje studenata s obvezama i literaturom. Jezik, kultura, društvo.
2. Dijalektologija kao disciplina. Temeljni pojmovi u dijalektologiji. Metodologija dijalektoloških istraživanja.
3. Hrvatska narječja i dijalekti.
4. Zašto očuvati govore? Mjesni govori – tradicija, kultura i identitet. Mjesni govori kao dio kulturne baštine.
5. Čakavski mjesni govori.
6. Kajkavski mjesni govori.
7. Štokavski mjesni govori.
8. Kolokvij.
9. Od dijalektologije ka sociolingvistici – odnos dijalektologije i sociolingvistike. Sociolingvistika kao disciplina. Temeljni pojmovi u sociolingvistici. Metodologija sociolingvističkih istraživanja.
10. Jezik grada – gradski govori u Hrvatskoj.
11. Jezik i socijalni status. Govor mladih. Žargon.
12. Jezik i mediji. Jezik i politike.
13. Jezično posuđivanje – jezici u kontaktu. Jezične promjene.
14. Jezik, rod i spol.
15. Kolokvij.
Seminari
Tjedan Tema
1. Upoznavanje studenata s literaturom, studentskim obvezama i načinom samostalnoga istraživanja.
2. Rasprava o važnim dijalektološkim terminima. Rasprava o dijalektološkim metodama u istraživanju.
3. Slušanje pojedinih čakavskih, kajkavskih i štokavskih zvučnih zapisa i rasprava o raznolikosti hrvatskih mjesnih govora.
4. Rasprava o načinima očuvanja mjesnih govora kao o iznimno važnome dijelu kulturne baštine.
5. Slušanje pojedinih zvučnih zapisa na čakavskome i proučavanje/rad na tekstu pisanim čakavskim.
6. Slušanje pojedinih zvučnih zapisa na kajkavskome i proučavanje/rad na tekstu pisanim kajkavskim.
7. Slušanje pojedinih zvučnih zapisa na štokavskome i proučavanje/rad na tekstu pisanim štokavskim.
8. Kolokvij.
9. Rasprava o važnim sociolingvističkim terminima. Rasprava o sociolingvističkim metodama u istraživanju.
10. Slušanje pojedinih zvučnih zapisa na hrvatskim gradskim govorima i proučavanje/rad na tekstovima pisanim gradskim govorima (Zagreba, Splita, Rijeke, Osijeka i dr.).
11. Proučavanje utjecaja socijalnoga statusa na jezik te rasprava. Rasprava o govoru mladih. Analiza žargonizama u odabranim tekstovima.
12. Analiza i proučavanje jezika reklame, interneta i sl. u odabranim tekstovima. Proučavanje jezika kao instrumenta političke kontrole.
13. Uočavanje i analiza posuđenica u odabranim tekstovima. Rasprava o jezičnim promjenama, posebice onima koje dolaze iz društva.
14. Istraživanje i proučavanje utjecaja roda i rodnih razlika na jezik.
15. Kolokvij.