Detaljni izvedbeni plan

Akademska godina 2016. / 2017. Semestar Zimski
Studij Preddiplomski sveučilišni studij povijesti, Preddiplomski sveučilišni studij psihologije, Preddiplomski sveučilišni studij sociologije, Preddiplomski sveučilišni studij komunikologije Godina
studija
1. - 3.

I. OSNOVNI PODACI O PREDMETU

Naziv predmeta Kulturna baština Boke kotorske
Kratica predmeta IZBP-58 Šifra predmeta 140263
Status predmeta Izborni ECTS bodovi 3
Preduvjeti za upis predmeta Nema
Ukupno opterećenje predmeta
Vrsta nastave Ukupno sati
Predavanja 15
Seminari 15
Mjesto i vrijeme održavanja nastave HKS – prema objavljenom rasporedu

II. NASTAVNO OSOBLJE

Nositelj predmeta
Ime i prezime Maja Katušić
Akademski stupanj Doktorica znanosti Zvanje Docent
Kontakt e-mail mkatusic@isp.hr Telefon +385 (1)
Konzultacije Prema objavljenom rasporedu

III. DETALJNI PODACI O PREDMETU

Jezik na kojem se nastava održava Hrvatski
Opis
predmeta

Ciljevi: Na prostoru Boke kotorske susreću se i isprepliću kontinent i Mediteran, Istok i Zapad, krš i more. Upravo je susret tih različitosti (vidljivih u klimi, reljefu, prirodi) ponajprije istaknut u kulturnom i povijesnom razvoju Boke. Stoga je cilj predmeta predstaviti osnovne političke, društvene, crkvene, gospodarske i osobito kulturne razvojnice Boke kotorske od antike do 1918. godine. Naglasak će pri tom biti na razdoblju ranog novog vijeka, kada bokeljski prostor postiže procvat svekolikih razvojnih sastavnica. Istaknut će se upravo sastavnice iz vjerskog života (Zaljev svetaca) te pomorstvo i trgovina kao osnovni nosioci gospodarskog uzleta. Naposljetku, bogatstvo i prosperitet bokeljskog prostora prezentirat će se i kroz umjetnička pregnuća (slikarstvo, kiparstvo, književnost), a navlastito kroz same arhitektonske vizure pojedinih naselja (barokni Perast).

Sadržaj: Navedeni ciljevi temelje se na hipotezi koja uključuje Boku kotorsku u mletačko-sredozemno političko, društveno i kulturno okružje te sukladno tome istovjetnost i/ili sličnost razvojnih procesa s drugim istočnojadranskim prostorima mletačke stečevine. S druge strane, specifičnosti povijesnog razvoja uvjetovane inim razlozima, poput geostrateškog položaja, odnosa sa zaleđem, različitim intenzitetima utjecaja i interesa središnjih vlasti iznjedrile su i neke specifične razvojne procese u Boki. Imajući na umu navedeno na kolegiju će se, kroz predavanja i seminarske radove obraditi, analizirati i prezentirati temeljni razvojni procesi te istaknute osobe koje se odredile i definirale kulturnu prošlost Boke, ali i cjelokupnog istočnog Jadrana (npr. Lovro Dobričević, Andrija i Vicko Zmajević, Ivo Visin, Vasko Lipovac, Viktor Vida, Leopold Mandić i dr.)

Očekivani ishodi
učenja na razini
predmeta
Nakon uspješno završenog predmeta student će moći: • definirati osnovne pojmove iz prošlosti Boke kotorske • kronološki smjestiti događaje i sintetizirati sastavnice iz kulturne prošlosti Boke • prepoznati i povezati temeljne pojave i procese razvoja bokokotorskog područja • objasniti i interpretirati uzročno-posljedične veze prijelomnih događaja na promatranom prostoru • imenovati najznačajnije osobe iz političke, kulturne, vjerske i umjetničke prošlosti Boke kritički pristupiti tumačenjima bokeljske kulturne prošlosti s obzirom na različite pristupe u istraživanju tog prostora
Literatura
Obvezna

M. Milošević, Pomorski trgovci, ratnici i mecene, studije o Boki Kotorskoj XV – XIX stoljeća, Beograd – Podgorica 2003. (odabrana poglavlja); L. Čoralić, Iz prošlosti Boke: odabrane teme, Samobor 2007. (odabrana poglavlja).

Dopunska

P. Butorac, Kulturna povijest grada Perasta, Perast 1999.; T. Grgurević, Kotor i okolica, građevine, utvrde i crkve, Zagreb 2008.; C. Fisković, Spomenička baština Boke kotorske, Zagreb 2004.; Blago Kotorske biskupije: Zagovori svetom Tripunu, povodom 1200. obljetnice prijenosa moći svetoga Tripuna u Kotoru (katalog izložbe), Zagreb 2009.; 12 vjekova Bokeljske mornarice, Beograd 1972.; N. Luković, Prčanj: historijsko-estetski prikaz, Kotor 1937.; M. Milošević, Neki aspekti pomorske privrede Boke Kotorske u doba mletačke vladavine (1420 – 1797), Pomorski zbornik povodom 20-godišnjice Dana mornarice i pomorstva Jugoslavije 1942-1946, sv. 2. Zagreb 1962., str. 1785.–1818.

Način ispitivanja i ocjenjivanja
Polaže seDa Isključivo kontinuirano praćenje nastaveNe Ulazi u prosjekDa
Preduvjeti za dobivanje
potpisa i polaganje
završnog ispita
  1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu
  2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te predana pisana verzija;
  3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – kumulativno ostvareno na seminarskim obvezama i na dva kolokvija.
Način polaganja ispita
  1. Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni);
  2. Završni ispit (usmeni)
Način ocjenjivanja

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada je:

dovoljan (2) – 50–64,9%

dobar (3) – 65–79,9%

vrlo dobar (4) – 80–89,9%

izvrstan (5) – 90% i više

 

Način stjecanja ocjene:

  1. Nastavne aktivnosti – 70% ocjene
    • seminarske obveze – 20%
    • kolokvij – 25%
    • kolokvij – 25%
  2. Završni ispit – 30% ocjene

usmeni ispit – 30% (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava za prijenos bodova
VRSTA AKTIVNOSTI ECTS bodovi - koeficijent
opterećenja studenata
UDIO
OCJENE

(%)
Pohađanje nastave 0.8
Seminarski rad 0.44 20
Kolokvij-međuispit 0.55 25
Kolokvij-međuispit 0.55 25
Ukupno tijekom nastave 2.34 70
Završni ispit 0.66 30
UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) 3 100
Datumi kolokvija 1. kolokvij: 7. tjedan nastave;
2. kolokvij – 13. tjedan nastave
Datumi ispitnih rokova Prema objavljenom rasporedu

IV. TJEDNI PLAN NASTAVE

Predavanja
Tjedan Tema
1. Uvodno predavanje. Upoznavanje s predmetom, podjela seminarskih tema i literature.
2. Antička baština Boke kotorske
3. Srednjovjekovna baština Boke kotorske
4. Boka kotorska pod mletačkom upravom (1420. – 1797.)
5. Društveni i demografski razvoj Kotora
6. Boka kotorska – Zaljev svetaca. Sveci i blaženici Boke kotorske
7. Kolokvij
8. Bratovština sv. Nikole mornara – Bokeljska mornarica
9. Perast “čuvar kotorskog zaljevaˮ
10. Bokelji kao pomorci i trgovci – pomorstvo i trgovina Prčanja i Dobrote
11. Umjetnost i književnost Boke kotorske
12. Bokelji u Veneciji – bratovština sv. Jurja i Tripuna
13. Kolokvij
14. Pomorstvo i kultura Boke kotorske u “dugom” 19. stoljeću
15. Završno predavanje
Seminari
Tjedan Tema
1. Uvodni seminar
2. Seminarske teme – Antička Boka: Teuta i Risan
3. Seminarske teme – Herceg Novi – novi bokeljski grad; Legenda o sv. Tripunu i kotorska katedrala
4. Seminarske teme – Opis Boke kotorske u djelu mletačkog sindika Giovannija Battiste Giustinijana; Boka kotorska na talijanskim geografskim priručnicima (16. – 18. stoljeće)
5. Seminarske teme – Žene srednjovjekovnog Kotora (odabrane teme); Zdravstvene ustanove u Boki u vrijeme mletačke uprave (lazareti i hospiciji)
6. Seminarske teme – Blažena Ozana Kotorska; Sveti Leopold Bogdan Mandić; Službenica Božja Ana Marija Marović
7. Kolokvij
8. Seminarske teme – Kolo Bokeljske mornarice. Tradicija i običaji; Bratovštine u Kotoru
9. Seminarske teme – Vicko Bujović – pomorac, trgovac, kapetan; Peraštanin Vicko Zmajević – barski i zadarski nadbiskup; Andrija Zmajević – barski nadbiskup i pisac
10. Seminarske teme – Božo Đurov Kamenarović – trgovac i mecena bokeljske umjetnosti; Prčanjska obitelj Luković; Julije Balović i njegovi pomorski priručnici
11. Seminarske teme – Lovro Dobričević – bokeljska renesansa; Tripo Kokolja – ogledalo barokne umjetnosti
12. Seminarske teme – Iseljenici iz Herceg Novog u Mlecima; Bokelji, kavaljeri sv. Marka
13. Kolokvij
14. Seminarske teme – Moreplovac Ivo Visin; Kulturno-umjetnička društva u Boki u 19. stoljeću (Slavjanske čitaonice)
15. Seminarske teme – završni seminari