Ciljevi: Na prostoru Boke kotorske susreću se i isprepliću kontinent i Mediteran, Istok i Zapad, krš i more. Upravo je susret tih različitosti (vidljivih u klimi, reljefu, prirodi) ponajprije istaknut u kulturnom i povijesnom razvoju Boke. Stoga je cilj predmeta predstaviti osnovne političke, društvene, crkvene, gospodarske i osobito kulturne razvojnice Boke kotorske od antike do 1918. godine. Naglasak će pri tom biti na razdoblju ranog novog vijeka, kada bokeljski prostor postiže procvat svekolikih razvojnih sastavnica. Istaknut će se upravo sastavnice iz vjerskog života (Zaljev svetaca) te pomorstvo i trgovina kao osnovni nosioci gospodarskog uzleta. Naposljetku, bogatstvo i prosperitet bokeljskog prostora prezentirat će se i kroz umjetnička pregnuća (slikarstvo, kiparstvo, književnost), a navlastito kroz same arhitektonske vizure pojedinih naselja (barokni Perast).

Sadržaj: Navedeni ciljevi temelje se na hipotezi koja uključuje Boku kotorsku u mletačko-sredozemno političko, društveno i kulturno okružje te sukladno tome istovjetnost i/ili sličnost razvojnih procesa s drugim istočnojadranskim prostorima mletačke stečevine. S druge strane, specifičnosti povijesnog razvoja uvjetovane inim razlozima, poput geostrateškog položaja, odnosa sa zaleđem, različitim intenzitetima utjecaja i interesa središnjih vlasti iznjedrile su i neke specifične razvojne procese u Boki. Imajući na umu navedeno na kolegiju će se, kroz predavanja i seminarske radove obraditi, analizirati i prezentirati temeljni razvojni procesi te istaknute osobe koje se odredile i definirale kulturnu prošlost Boke, ali i cjelokupnog istočnog Jadrana (npr. Lovro Dobričević, Andrija i Vicko Zmajević, Ivo Visin, Vasko Lipovac, Viktor Vida, Leopold Mandić i dr.)

M. Milošević, Pomorski trgovci, ratnici i mecene, studije o Boki Kotorskoj XV – XIX stoljeća, Beograd – Podgorica 2003. (odabrana poglavlja); L. Čoralić, Iz prošlosti Boke: odabrane teme, Samobor 2007. (odabrana poglavlja).

P. Butorac, Kulturna povijest grada Perasta, Perast 1999.; T. Grgurević, Kotor i okolica, građevine, utvrde i crkve, Zagreb 2008.; C. Fisković, Spomenička baština Boke kotorske, Zagreb 2004.; Blago Kotorske biskupije: Zagovori svetom Tripunu, povodom 1200. obljetnice prijenosa moći svetoga Tripuna u Kotoru (katalog izložbe), Zagreb 2009.; 12 vjekova Bokeljske mornarice, Beograd 1972.; N. Luković, Prčanj: historijsko-estetski prikaz, Kotor 1937.; M. Milošević, Neki aspekti pomorske privrede Boke Kotorske u doba mletačke vladavine (1420 – 1797), Pomorski zbornik povodom 20-godišnjice Dana mornarice i pomorstva Jugoslavije 1942-1946, sv. 2. Zagreb 1962., str. 1785.–1818.

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu
2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te predana pisana verzija;
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – kumulativno ostvareno na seminarskim obvezama i na dva kolokvija.

1. Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni);
2. Završni ispit (usmeni)

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada je:

dovoljan (2) – 50–64,9%

dobar (3) – 65–79,9%

vrlo dobar (4) – 80–89,9%

izvrstan (5) – 90% i više

Način stjecanja ocjene:

1. Nastavne aktivnosti – 70% ocjene
   • seminarske obveze – 20%
   • kolokvij – 25%
   • kolokvij – 25%
2. Završni ispit – 30% ocjene

usmeni ispit – 30% (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)