Preuzmite PDFPreuzmite PDF za ispis

Detaljni izvedbeni plan
Akademska godina 2016. / 2017. Semestar Ljetni
Studij Preddiplomski sveučilišni studij povijesti, Preddiplomski sveučilišni studij sociologije, Preddiplomski sveučilišni studij komunikologije Godina
studija		 1. - 3.

I. OSNOVNI PODACI O PREDMETU
Naziv predmeta Jezik i društvo
Kratica predmeta IZBP-115 Šifra predmeta 166788
Status predmeta Izborni ECTS bodovi 4
Preduvjeti za upis predmeta Nema
Ukupno opterećenje predmeta
Vrsta nastave Ukupno sati
Predavanja 30
Seminari 15
Mjesto i vrijeme održavanja nastave HKS – prema objavljenom rasporedu

II. NASTAVNO OSOBLJE
Nositelj predmeta
Ime i prezime Gordan Črpić
Akademski stupanj Doktor znanosti Zvanje Redoviti profesor
Kontakt e-mail gordan.crpic@unicath.hr Telefon +385 (1) 3706 670
Konzultacije Prema objavljenom rasporedu
Suradnici na predmetu
Ime i prezime Filip Galović
Akademski stupanj Doktor znanosti Zvanje Poslijedoktorand
Kontakt e-mail filip.galovic@unicath.hr Telefon +385 (1)
Konzultacije Prema objavljenom rasporedu

III. DETALJNI PODACI O PREDMETU
Jezik na kojem se nastava održava Hrvatski
Opis
predmeta

Glavnim je ciljem predmeta uputiti studente na razumijevanje odnosa između jezika i društva. S jedne se strane studenti upoznaju sa sociolingvistikom kao disciplinom, njezinim predmetom i metodama u istraživanjima, kao i s važnim sociolingvističkim pojmovima, dok se s druge strane upoznaju s relevantnim odabranim temama (jezik i socijalni status; jezik, rod i spol; jezik i dob; jezik i kontekst; jezik i politika; jezik i identitet; jezik i nacija; jezik i mediji; jezici u kontaktu). Pozornost je posvećena i jezičnim promjenama, posebice onima koje dolaze iz društva.
Očekivani ishodi
učenja na razini
predmeta		 1. definirati predmet, metode i ciljeve sociolingvistike; 2. ovladati osnovnim sociolingvističkim pojmovima; 3. razumjeti odnose između jezika i određenih društvenih kategorija (npr. dobi, roda i sl.); 4. samostalno uočiti i razlikovati jezične promjene, osobito one izazvane društvenim utjecajima; 5. poboljšati kritičko čitanje zadanih tekstova; 6. aktivno sudjelovati u sociolingvističkim istraživanjima.
Literatura
Obvezna

Jutronić, Dunja (1985). „Aspekti socijalne ili urbane dijalektologije“. Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru 24: 29–38.; Radovanović, Milorad (2003). Sociolingvistika. Sremski Karlovci – Novi Sad: Izdavačka knjižarnica Zorana Stojanovića; Wardhaugh, Ronald (2010). An Introduction to Sociolinguistics. (6th edn). Oxford: Blackwell. (odabrani dijelovi).
Dopunska

Badurina, Lada; Pranjković, Ivo; Silić, Josip (ur.) (2009). Jezični varijeteti i nacionalni identiteti. Zagreb: Disput; Berruto, Gaetano (1995). Fondamenti di sociolinguistica. Roma – Bari: Laterza; Brozović, Dalibor (1996). „Sociolingvistika prema genetskoj i tipološkoj lingvistici“. Suvremena lingvistika 22.41-42: 87–94.; Bugarski, Ranko (2005). Jezik i kultura. Beograd: Biblioteka XX vek. (poglavlja: „Pol i rod u jeziku“, 53–66; „Jezik i identitet“, 67–78; „Jezik i manjine“, 79–90; „Jezik se ne čuva zabranama“, 263–268); Bugarski, Ranko (1976). „Predmet i metode sociolingvistike“. U: Jezik u društvenoj sredini. Zbornik radova sa konferencije ‘Jezik i društvo’, 7–13. Novi Sad: Društvo za primenjenu lingvistiku Jugoslavije; Bugarski, Ranko (2009). „Teorijske osnove urbane dijalektologije“. U: Evropa u jeziku, 77–102. Beograd: Biblioteka XX vek; Chambers, Jack (1995). Sociolinguistic Theory. Oxford: Blackwell; Chambers, Jack; Trudgill, Peter; Schilling-Estes, Natalie (eds.) (2002). The Handbook of Language Variation and Change. Oxford: Blackwell; Downes, William (1998). Language and Society. Cambridge: Cambridge University Press; Eckert, Penelope (2000). Linguistic Variation as Social Practice. Oxford: Blackwell; Ferguson, Charles Albert (1983). „Diglosija“. Argumenti 6.1-2: 179–186.; Fisman, Joshua A. (1978). Sociologija jezika. Interdisciplinarni društvenonaučni pristup jeziku u društvu. Sarajevo: Svjetlost; Galović, Filip (2016). Hrvatska dijalektologija. (interna skripta); Granić, Jagoda (ur.) (2006). Jezik i mediji – jedan jezik: više svjetova. HDPL: Zagreb – Split. (odabrani članci); Ivir, Vladimir (1976). „Lingvistika i sociolingvistika“. U: Jezik u društvenoj sredini. Zbornik radova sa konferencije ‘Jezik i društvo’, 15–20. Novi Sad: Društvo za primenjenu lingvistiku Jugoslavije; Jović, Dušan (1976). „Perspektive sociolingvistike u Jugoslaviji“. U: Jezik u društvenoj sredini. Zbornik radova sa konferencije ‘Jezik i društvo’, 21–32. Novi Sad: Društvo za primenjenu lingvistiku Jugoslavije; Jutronić-Tihomirović, Dunja (1989). „Međudijalekatsko sporazumijevanje i utjecaj standarda na dijalekte“. Naše teme 33.4: 701–702.; Kalogjera, Damir (2013). „Iz terminologije dijalekatskih promjena“. Hrvatski dijalektološki zbornik 18: 3–10.; Kapović, Mate (2004). „Jezični utjecaj velikih gradova“. Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 30: 97–105.; Labov, William (2001). Principles of Linguistic Change, Volume II: Social Factors. Oxford: Blackwell; Magner, Thomas (1983). „Gradski dijalekti u Jugoslaviji“. Argumenti 6.1-2: 187–195.; Peti-Stantić, Anita; Stanojević, Mateusz-Milan; Antunović, Goranka (ur.) (2014). Standardni jezici i sociolekti u 21. stoljeću. Zbornik radova s međunarodnoga znanstvenoga skupa Hrvatskoga društva za primijenjenu lingvistiku održanog 18. do 20. travnja 2013. u Dubrovniku. Zagreb: Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku. (odabrani članci); Škiljan, Dubravko (2002). Govor nacije. Jezik, nacija, Hrvati. Zagreb: Golden marketing; Škiljan, Dubravko (1988). Jezična politika. Zagreb: Naprijed; Trudgill, Peter (2000). Sociolinguistics. An Introduction to Language and Society. London: Penguin Books.
Način ispitivanja i ocjenjivanja
Polaže seDa Isključivo kontinuirano praćenje nastaveNe Ulazi u prosjekDa
Preduvjeti za dobivanje
potpisa i polaganje
završnog ispita

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskomu programu i izvedbenomu nastavnomu planu;
2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno seminarsko izlaganje i predan (pismeni) rad;
3. Stjecanje minimalnoga uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – kumulativno ostvareno na dva pismena kolokvija te predanome seminaru.
Način polaganja ispita
  1. Nastavne aktivnosti – a) pismeni seminarski rad; b) 1. kolokvij (pismeno); c) 2. kolokvij (pismeno)
  2. Završni ispit (usmeni)
Način ocjenjivanja

Kontinuiranim vrednovanjem studentskoga rada dolazi se do ukupne ocjene koja je temeljena na bazi 100 bodova:

dovoljan (2) – 50-64 bodova

dobar (3) – 65-79 bodova

vrlo dobar (4) – 80-89 bodova

izvrstan (5) – 90 i više bodova

 

Način stjecanja bodova:

a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene

   1) seminarski rad – max. 20 bodova
   2) 1. kolokvij – max. 25 bodova
   3) 2. kolokvij – max. 25 bodova

b) Završni ispit – 30% ocjene
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava za prijenos bodova
VRSTA AKTIVNOSTI ECTS bodovi - koeficijent
opterećenja studenata		 UDIO
OCJENE
(%)
Pohađanje nastave 1.2 0
Seminarski rad 0.6 20
Kolokvij-međuispit 0.7 25
Kolokvij-međuispit 0.7 25
Ukupno tijekom nastave 3.2 70
Završni ispit 0.8 30
UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) 4 100
Datumi kolokvija 1. kolokvij – 7. tjedan nastave; 2. kolokvij – 15. tjedan nastave
Datumi ispitnih rokova Prema objavljenom rasporedu

IV. TJEDNI PLAN NASTAVE
Predavanja
Tjedan Tema
1. Upoznavanje studenata sa sadržajem i literaturom. Jezik kao društveni fenomen.
2. Povijesni pregled razvoja sociolingvistike kao discipline. Srodne discipline. Odnos sociolingvistike prema drugim disciplinama. Predmet sociolingvistike.
3. Osnovni sociolingvistički pojmovi.
4. Metode u sociolingvističkim istraživanjima.
5. Urbana (socijalna) dijalektologija.
6. Tradicionalna dijalektologija.
7. Jezik i socijalni status. Jezik i društvene klase. Kolokvij.
8. Jezik, rod i spol. Jezik i dob.
9. Jezik i kontekst. Jezik i politika.
10. Jezik i identitet. Jezik i nacija.
11. Jezik i mediji.
12. Jezici u kontaktu.
13. Kako i zašto se jezici mijenjaju? Mehanizmi jezičnih promjena.
14. Kako dolazi do novih oblika u jeziku?
15. Povezanost promjena u jeziku s društvenom raslojenošću. Sinteza. Kolokvij.
Seminari
Tjedan Tema
1. Upoznavanje studenata s literaturom, studentskim obvezama i načinom izrade seminara.
2. Rasprava o sociolingvističkim područjima.
3. Rasprava o važnim sociolingvističkim pojmovima.
4. Proučavanje različitih metoda socioligvističkih istraživanja. Rasprava.
5. Istraživanje i proučavanje govora grada na temelju odabranih tekstova.
6. Istraživanje i proučavanje govora manjih naselja na temelju odabranih tekstova.
7. Proučavanje utjecaja socijalnoga statusa na jezik. Rasprava.
8. Istraživanje i proučavanje utjecaja roda i rodnih razlika na jezik. Istraživanje i proučavanje utjecaja dobi govornika na jezik.
9. Istraživanje i proučavanje različitih jezičnih stilova i njihovih funkcija u pojedinome kontekstu. Istraživanje i proučavanje utjecaja politike na jezik.
10. Rasprava o raznim teorijama identiteta i njihovu utjecaju na jezik. Proučavanje tijeka stvaranja standardnih jezikā.
11. Istraživanje i proučavanje utjecaja medija na jezik.
12. Uočavanje jezičnih kontakata na primjerima.
13. Rasprava o društvenim uzrocima jezičnih promjena.
14. Mijenjaju li jezik djeca ili odrasli? Rasprava.
15. Koja društvena grupa/ društveni sloj najviše ima utjecaja na jezične promjene? Rasprava.