Detaljni izvedbeni plan

Akademska godina 2016. / 2017. Semestar Ljetni
Studij Preddiplomski sveučilišni studij povijesti, Preddiplomski sveučilišni studij sociologije, Preddiplomski sveučilišni studij komunikologije Godina
studija
1. - 3.

I. OSNOVNI PODACI O PREDMETU

Naziv predmeta Ideologija i praksa komunizma u povijesnoj perspektivi
Kratica predmeta IZBP-80 Šifra predmeta 153213
Status predmeta Izborni ECTS bodovi 4
Preduvjeti za upis predmeta Nema
Ukupno opterećenje predmeta
Vrsta nastave Ukupno sati
Predavanja 30
Seminari 15
Mjesto i vrijeme održavanja nastave HKS – prema objavljenom rasporedu

II. NASTAVNO OSOBLJE

Nositelj predmeta
Ime i prezime Tomislav Anić
Akademski stupanj Doktor znanosti Zvanje Docent
Kontakt e-mail tomislav.anic@unicath.hr Telefon +385 (1) 3706 656
Konzultacije Prema objavljenom rasporedu
Suradnici na predmetu
Ime i prezime Josip Mihaljević
Akademski stupanj Doktor znanosti Zvanje
Kontakt e-mail josip@isp.hr Telefon +385 (1)
Konzultacije Prema objavljenom rasporedu

III. DETALJNI PODACI O PREDMETU

Jezik na kojem se nastava održava Hrvatski
Opis
predmeta

Glavni cilj predmeta je stjecanje znanja i vještina potrebnih za razumijevanje fenomena komunizma. Osnovni pristup na kolegiju temeljit će se na povijesnim znanostima, a koristit će se i neki rezultati i pristupi drugih srodnih disciplina, prvenstveno filozofije, sociologije i etnologije. Fenomen komunizma analizirat će se od njegovih filozofskih ishodišta u 19. stoljeću, preko različitih varijacija komunističkih ideologija, pokreta i režima, a predstavit će se i značenje koje komunizam ima u današnjem svijetu. U radu kolegija studente će se poticati na
samostalno artikuliranje stavova, unaprjeđenje kritičkog razmišljanja te stjecanje vrijednosnih stavova prema totalitarnim ideologijama i njihovim povijesnim artikulacijama.

Očekivani ishodi
učenja na razini
predmeta
1. identificirati i razumjeti osnovne probleme interpretacije komunizma kao povijesne pojave 2. ukazati na nužnost interdisciplinarnoga promatranja komunizma kao transnacionalnog povijesnog fenomena 3. prepoznati i interpretirati pojedine važnije izvore za povijest komunizma 4. kritički vrednovati dosadašnje historiografske napore u prikazivanju povijesti komunizma 5. prepoznati utjecaj fenomena komunizma na današnju civilizaciju 6. razviti kritički stav prema totalitarnim ideologijama i porecima koji iz njih izviru 7. napisati jasan i strukturiran pismeni rad i održati jasno i strukturirano usmeno izlaganje 8. aktivno i argumentirano sudjelovati u raspravi, koja će proizići iz predavanja i seminarskih radova 9. steći potrebne vještine za samostalan rad i stručno usavršavanje 10. pridržavati se etičkih načela u radu.
Literatura
Obvezna

J. Holzer, Komunizam u Europi: povijest pokreta i sustava vlasti, Zagreb, 2002. (odabrana poglavlja); R. Pipes, Komunizam: Povijest intelektualnog i političkog pokreta, Zagreb, 2006. (odabrana poglavlja).

Dopunska

I. Banac, Sa Staljinom protiv Tita. Informbirovski rascjepi u jugoslavenskom komunističkom pokretu, Zagreb, 1990; A. Brown, The rise and fall of communism, London, 2010; S. Courtois et al. (ur.), Crna knjiga komunizma: zločini, teror, represija, Zagreb, 1999.; S. Courtois, Komunizam i totalitarizam, Zagreb, 2011.; S. Courtoiset al. (ur.) Crna knjiga komunizma: zločini, teror, represija, Zagreb: 1999.; I. Duda, Pronađeno blagostanje: svakodnevni život i potrošačka kultura u Hrvatskoj 1970-ih i 1980-ih, Zagreb: 2010.; M. Đilas, Nova klasa: kritika savremenog komunizma, Zagreb: 2010.; B. Fowkes, The rise and fall of communism in Eastern Europe, Basingstoke; London: Macmillan Press, 1995.; F. Furet, Prošlost jedne iluzije: ogled o komunističkoj ideji u XX. stoljeću, Zagreb, 1997; T. Garton Ash, Mi građani: revolucije 1989.: svjedočanstva iz Varšave, Budimpešte, Berlina i Praga, Zagreb: 1993.; B. Jandrić, Hrvatska pod crvenom zvijezdom. Komunistička partija Hrvatske 1945.-1952.: Organizacija, uloga, djelovanje, Zagreb, 2005.; H. Klasić, Jugoslavija i svijet 1968., Zagreb, 2012.; G. Koenen, Što je bio komunizam? Zagreb, 2011.; R. Konkvest, Čemerna žetva: sovjetska kolektivizacija i teror gladi, Beograd, 1988.; M. Mazower, Mračni kontinent: Europsko dvadeseto stoljeće, Zagreb, 2004, str. 241.-273., 345.-375.; R. J. Overy, Diktatori, Zagreb, 2005.; J. Pleterski et al., Povijest Saveza komunista Jugoslavije, Beograd, 1981.; S. Pons i R. Service (ur.), A dictionary of 20th-century communism. Princeton; Oxford: Oxford University Press, 2010.; M. Riklin, Komunizam kao religija: intelektualci i oktobarska revolucija. Zaprešić, 2010.; A. S. Smith (ur.), The Oxford handbook of the history of communism,  New York: Oxford University Press, 2014.; K. Spehnjak, Javnost i propaganda: Narodna fronta u politici i kulturi Hrvatske 1945. – 1952., Zagreb: 2002.; M. Todorova (ur.), Remembering communism: genres of representation, New York: Social Science Research Council, 2010.; S. Yekelchyk, Stalin’s Citizens: Everyday Politics in the Wake of Total War, New York: Oxford University Press, 2014.; G. Young, The communist experience in the twentieth century: a global history through sources, New York; Oxford: Oxford University Press, 2012.

Način ispitivanja i ocjenjivanja
Polaže seDa Isključivo kontinuirano praćenje nastaveNe Ulazi u prosjekDa
Preduvjeti za dobivanje
potpisa i polaganje
završnog ispita
  1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
  2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te predana i prihvaćena pismena verzija seminarskog rada;
  3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.
Način polaganja ispita
  1. Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni);
  2. Završni ispit (usmeni).
Način ocjenjivanja

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više

Način stjecanja ocjene:

a) Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene

  • seminarske obveze – 20%
  • 1. kolokvij – 25%
  • 2. kolokvij – 25%

b) Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)

  • usmeni ispit – 30%
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava za prijenos bodova
VRSTA AKTIVNOSTI ECTS bodovi - koeficijent
opterećenja studenata
UDIO
OCJENE

(%)
Pohađanje nastave 1.2 0
Seminarski rad 0.6 20
Kolokvij-međuispit 0.7 25
Kolokvij-međuispit 0.7 25
Ukupno tijekom nastave 3.2 70
Završni ispit 0.8 30
UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) 4 100
Datumi kolokvija 7. i 13. termin predavanja.
Datumi ispitnih rokova Prema objavljenom rasporedu

IV. TJEDNI PLAN NASTAVE

Predavanja
Tjedan Tema
1. Uvodno predavanje: Upoznavanje studenata s ciljevima i sadržajima predmeta te njihovim obvezama; Pregled relevantne literature
2. Ishodišta komunizma i stvaranje socijalističkih pokreta
3. Komunistička misao nakon Karla Marxa
4. Komunizam u prvoj polovici 20. stoljeća
5. Komunizam u ratu (Španjolski građanski rat i Drugi svjetski rat)
6. Stvaranje željezne zavjese
7. 1. kolokvij
8. Rascjep komunističkog monolita: od Informbirooa do traženja novih putova u komunizam
9. Različiti modeli komunističkog osvajanja vlasti
10. Pokušaji reformi u komunizmu i raspad komunističkog sustava u Europi
11. Komunizam u hrvatskoj povijesti
12. Komunizam na Zapadu i komunizam danas
13. 2. kolokvij
14. Komunizam kao totalitarizam: problemi interpretacija
15. Živjeti u komunizmu
Seminari
Tjedan Tema
1. Uvodni seminar
2. Komunistički manifest
3. Lenjinova država i revolucija
4. Holodomor
5. Staljinovi građani
6. „Narodne demokracije“ nakon Drugoga svjetskog rata
7. 1. kolokvij
8. Sukob Staljina i Tita
9. Fidel Castro i Ernesto Che Guevara
10. 1968. i 1989.
11. Specifičnosti samoupravnog socijalizma
12. Komunizam i terorizam
13. 2. kolokvij
14. Intelektualci i komunizam
15. Povijest komunističke svakodnevice