Glavni cilj predmeta je stjecanje znanja i vještina potrebnih za razumijevanje fenomena komunizma. Osnovni pristup na kolegiju temeljit će se na povijesnim znanostima, a koristit će se i neki rezultati i pristupi drugih srodnih disciplina, prvenstveno filozofije, sociologije i etnologije. Fenomen komunizma analizirat će se od njegovih filozofskih ishodišta u 19. stoljeću, preko različitih varijacija komunističkih ideologija, pokreta i režima, a predstavit će se i značenje koje komunizam ima u današnjem svijetu. U radu kolegija studente će se poticati na
samostalno artikuliranje stavova, unaprjeđenje kritičkog razmišljanja te stjecanje vrijednosnih stavova prema totalitarnim ideologijama i njihovim povijesnim artikulacijama.

J. Holzer, Komunizam u Europi: povijest pokreta i sustava vlasti, Zagreb, 2002. (odabrana poglavlja); R. Pipes, Komunizam: Povijest intelektualnog i političkog pokreta, Zagreb, 2006. (odabrana poglavlja).

I. Banac, Sa Staljinom protiv Tita. Informbirovski rascjepi u jugoslavenskom komunističkom pokretu, Zagreb, 1990; A. Brown, The rise and fall of communism, London, 2010; S. Courtois et al. (ur.), Crna knjiga komunizma: zločini, teror, represija, Zagreb, 1999.; S. Courtois, Komunizam i totalitarizam, Zagreb, 2011.; S. Courtoiset al. (ur.) Crna knjiga komunizma: zločini, teror, represija, Zagreb: 1999.; I. Duda, Pronađeno blagostanje: svakodnevni život i potrošačka kultura u Hrvatskoj 1970-ih i 1980-ih, Zagreb: 2010.; M. Đilas, Nova klasa: kritika savremenog komunizma, Zagreb: 2010.; B. Fowkes, The rise and fall of communism in Eastern Europe, Basingstoke; London: Macmillan Press, 1995.; F. Furet, Prošlost jedne iluzije: ogled o komunističkoj ideji u XX. stoljeću, Zagreb, 1997; T. Garton Ash, Mi građani: revolucije 1989.: svjedočanstva iz Varšave, Budimpešte, Berlina i Praga, Zagreb: 1993.; B. Jandrić, Hrvatska pod crvenom zvijezdom. Komunistička partija Hrvatske 1945.-1952.: Organizacija, uloga, djelovanje, Zagreb, 2005.; H. Klasić, Jugoslavija i svijet 1968., Zagreb, 2012.; G. Koenen, Što je bio komunizam? Zagreb, 2011.; R. Konkvest, Čemerna žetva: sovjetska kolektivizacija i teror gladi, Beograd, 1988.; M. Mazower, Mračni kontinent: Europsko dvadeseto stoljeće, Zagreb, 2004, str. 241.-273., 345.-375.; R. J. Overy, Diktatori, Zagreb, 2005.; J. Pleterski et al., Povijest Saveza komunista Jugoslavije, Beograd, 1981.; S. Pons i R. Service (ur.), A dictionary of 20th-century communism. Princeton; Oxford: Oxford University Press, 2010.; M. Riklin, Komunizam kao religija: intelektualci i oktobarska revolucija. Zaprešić, 2010.; A. S. Smith (ur.), The Oxford handbook of the history of communism,  New York: Oxford University Press, 2014.; K. Spehnjak, Javnost i propaganda: Narodna fronta u politici i kulturi Hrvatske 1945. – 1952., Zagreb: 2002.; M. Todorova (ur.), Remembering communism: genres of representation, New York: Social Science Research Council, 2010.; S. Yekelchyk, Stalin’s Citizens: Everyday Politics in the Wake of Total War, New York: Oxford University Press, 2014.; G. Young, The communist experience in the twentieth century: a global history through sources, New York; Oxford: Oxford University Press, 2012.

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno izlaganje te predana i prihvaćena pismena verzija seminarskog rada;
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno.

1. Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni);
2. Završni ispit (usmeni).

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više

Način stjecanja ocjene:

a) Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene

• seminarske obveze – 20%
• 1. kolokvij – 25%
• 2. kolokvij – 25%

b) Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)

• usmeni ispit – 30%