Detaljni izvedbeni plan

Akademska godina 2016. / 2017. Semestar Ljetni
Studij Preddiplomski sveučilišni studij povijesti, Preddiplomski sveučilišni studij sociologije, Preddiplomski sveučilišni studij komunikologije Godina
studija
1. - 3.

I. OSNOVNI PODACI O PREDMETU

Naziv predmeta Hrvatska književnost u europskom kontekstu
Kratica predmeta IZBP-112 Šifra predmeta 166740
Status predmeta Izborni ECTS bodovi 4
Preduvjeti za upis predmeta Nema
Ukupno opterećenje predmeta
Vrsta nastave Ukupno sati
Predavanja 30
Seminari 15
Mjesto i vrijeme održavanja nastave HKS – prema objavljenom rasporedu

II. NASTAVNO OSOBLJE

Nositelj predmeta
Ime i prezime Jasna Ćurković Nimac
Akademski stupanj Doktor znanosti Zvanje Docent
Kontakt e-mail jasna.curkovic@unicath.hr Telefon +385 (1)
Konzultacije Prema objavljenom rasporedu
Suradnici na predmetu
Ime i prezime Milica Mikecin
Akademski stupanj Doktor znanosti Zvanje
Kontakt e-mail milamikecin@yahoo.com Telefon +385 (1) 099/5105526
Konzultacije Prema objavljenom rasporedu

III. DETALJNI PODACI O PREDMETU

Jezik na kojem se nastava održava Hrvatski
Opis
predmeta

Cilj kolegija je upoznati studente s epskim, lirskim i dramskim kanonskim tekstovima starije, novije i suvremene hrvatske književnosti te ih uvesti u osviješteno čitanje i tumačenje odabranih tekstova. Polazeći od spoznaja iz teorije i povijesti književnosti te imajući u vidu kulturnopovijesni i političkopovijesni horizont u kojem su ti tekstovi nastajali, uočavaju se njihove osobitosti u nacionalnim okvirima kao i u odnosu na širi europski kontekst. Kolegij će upoznati studente s recepcijom europske književnosti u različitim razdobljima hrvatske književnosti i značajkama i razlikama književnopovijesnih razdoblja i poetika hrvatske književnosti u europskom kontekstu. Kolegij će ukazati na važnost jezika i književnosti u hrvatskoj kulturnoj povijesti.

Očekivani ishodi
učenja na razini
predmeta
1. Prepoznati, objasniti i razlikovati osnovna obilježja književnopovijesnih razdoblja i stilskih formacija u hrvatskoj književnosti od srednjovjekovlja do postmodernizma i suvremene književnosti; 2. Razlikovati poetike i stilove hrvatske i europske književnosti; 3. Primijeniti naučene spoznaje o temeljnim djelima hrvatske književnosti i njihovim autorima kroz povijest te o njihovim žanrovskim i tematskim značajkama; 4. Samostalno interpretirati i analizirati tekstove hrvatske književnosti; 5. Kritički prosuđivati vezu između književnog teksta i povijesnog konteksta; 6. Razviti sposobnost kulturnopovijesne analize književnih djela; 7. Steći potrebne vještine za usporedni studij hrvatske i europske književne baštine.
Literatura
Obvezna

Flaker, A. – Pranjić, K. (ur), Hrvatska književnost prema europskim književnostima, Zagreb, 1978; Komparativna povijest hrvatske književnosti. Zbornik radova, I-XV, razni autori, Split, Zagreb, 1999.-2013. (izabrana poglavlja); Solar, M., Povijest svjetske književnosti: kratki pregled, Zagreb, 2003, Supičić, I. (ur.), Hrvatska i Europa. Kultura, znanost i umjetnost, I-IV, Zagreb, 1997.-2009. (izabrana poglavlja); Šicel, M., Povijest hrvatske književnosti, Zagreb, 2005.

Dopunska

Auerbach, E., Mimeza. Prikaz zbilje u zapadnoeuropskoj književnosti, Zagreb, 2004; Biti, V., Pojmovnik suvremene književne i kulturne teorije, Zagreb, 2000; Beker, M., Uvod u komparativnu književnost, Zagreb, 1995; Bratulić, J., Damjanović, S., Hrvatska pisana kultura, I-III, Zagreb, 2005., 2007., 2009; Fališevac, D., Nemec, K., Novaković D. (ur.), Leksikon hrvatskih pisaca, Zagreb, 2000; Filipović, R., Englesko-hrvatske književne veze, Zagreb, 1972; Flaker, A., Književne poredbe, Zagreb, 1968; Flaker, A., Stilske formacije, Zagreb, 1976; Frangeš, I., Povijest hrvatske književnosti, Zagreb, Ljubljana, 1987; Goldstein, S. (gl. ur.), Povijest hrvatske književnosti, I-V, Zagreb, 1974.-1978; Kombol, M., Povijest hrvatske književnosti do narodnog preporoda, Zagreb, ²1961; Lukšić I. (ur.), Hrvatska i svijet. Zbornik radova, Zagreb, 2002; Petrović, I., Marijini mirakuli u hrvatskim glagoljskim zbirkama i njihovi evropski izvori, Zagreb, 1977; Prosperov Novak, S., Povijest hrvatske književnosti, I-III, Zagreb, 2003; Slamnig, I., Svjetska književnost zapadnoga kruga. Od srednjega vijeka do današnjih dana, Zagreb,  2001; Solar, M., Rječnik književnog nazivlja, Zagreb, 2006; Švelec, F., Hrvatska epika XVI. i XVII. stoljeća prema evropskoj književnoj baštini, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, 7, Zadar, 1973; Visković, V. (ur.), Hrvatska književna enciklopedija, I-IV, Zagreb, 2010.-2012; Zorić, M. (ur.), Hrvatsko-talijanski književni odnosi, knj. VII, Zagreb, 2000; Žmegač, V., Krležini europski obzori, Zagreb, 2001.

Način ispitivanja i ocjenjivanja
Polaže seDa Isključivo kontinuirano praćenje nastaveNe Ulazi u prosjekDa
Preduvjeti za dobivanje
potpisa i polaganje
završnog ispita
  1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu
  2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljena diskusija te predana i prihvaćena pismena verzija seminarskog rada
  3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno
Način polaganja ispita
  1. Nastavne aktivnosti – seminarske obveze, esej i aktivnost na nastavi
  2. Završni ispit (usmeni)
Način ocjenjivanja

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više

Način stjecanja ocjene:

a) Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene

  • seminarske obveze – 30%
  • esej – 15%
  • aktivnost na nastavi – 25%

b) Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz nužno je riješiti 50% ispita)

  • usmeni ispit – 30%
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava za prijenos bodova
VRSTA AKTIVNOSTI ECTS bodovi - koeficijent
opterećenja studenata
UDIO
OCJENE

(%)
Pohađanje nastave 1.2 0
Seminarski rad 0.8 30
Esej 0.5 15
Aktivnost na nastavi 0.7 25
Ukupno tijekom nastave 3.2 70
Završni ispit 0.8 30
UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) 4 100
Datumi kolokvija Krajnji rok za predaju eseja i seminara je 12. nastavni termin
Datumi ispitnih rokova Prema objavljenom rasporedu

IV. TJEDNI PLAN NASTAVE

Predavanja
Tjedan Tema
1. Uvodno predavanje – pojašnjenje sadržaja i cilja predmeta, predstavljanje ispitne literature i pojašnjenje studentskih obveza
2. Zapadni i istočni izvori srednjovjekovne književnosti
3. Latinski i glagoljaški humanizam
4. Renesansa – utjecaj klasične i talijanske humanističke i renesansne književnosti
5. Barok kao književnopovijesno razdoblje i barok kao stil
6. Klasicizam i prosvjetiteljstvo – obnova antičkih književnih vrsta i prosvjetiteljske ideje zapadne Europe
7. Romantičarski spjev kao hibridni žanr; lirika romantizma
8. Predrealizam i realizam
9. Esteticizam moderne – bečka i praška skupina
10. Ekspresionizam – književnost kao odraz tjeskobe, straha i pobune
11. Socijalni realizam – romani ruralne i urbane tematike; moderni analitičko-psihološki roman
12. Modernistička poezija: T. Ujević, D. Cesarić, D. Tadijanović, I. G. Kovačić, N. Šop
13. Druga moderna
14. Postmodernizam – dijalog s tradicijom i jezik kao predmet pjesništva
15. Zaključno predavanje
Seminari
Tjedan Tema
1. Uvodni seminar – podjela tema seminarskih radova i eseja, pojašnjenje načina izrade seminarskog rada i uz to vezanih studentskih obveza
2. Usporedba izabranih biblijskih čitanja iz hrvatskoglagoljičnog misala Illirico IV. i suvremenog prijevoda Biblije
3. Marko Marulić, Od naslidovanja Isukrstova, Judita (ulomci); Pismo Nikole Modruškoga (obrana „jezika otačaskoga“ i glagoljice)
4. Petrarkizam i ljubavna lirika: Šiško Menčetić, Džore Držić, Hanibal Lucić i Dominiko Zlatarić; komičke vrste (farsa, eruditna ili učena komedija): Marin Držić, Dundo Maroje, Skup; Nikola Nalješković, Komedija šesta; Martin Benetović, Hvarkinja
5. Barokne pokorničke poeme: tematsko-idejna i stilska analiza (Ivan Gundulić, Suze sina razmetnoga, Ivan Bunić Vučić, Mandalijena pokornica, Ignjat Đurđević, Uzdasi Mandalijene pokornice)
6. Prijevodi i prerade francuskih i talijanskih dramatičara: dubrovačke frančezarije (Molière) i „Metastasio po našu“ (Pietro Metastasio)
7. Ivan Mažuranić, Hrvati Mađarom i Smrt Smail-age Čengića (ulomci); budnice i davorije: Ljudevit Gaj, Antun Mihanović, Dimitrija Demeter, Petar Preradović, Ljudevit Farkaš Vukotinović
8. August Šenoa, Naša književnost, O hrvatskom kazalištu, Zašto pišemo?; Eugen Kumičić, O romanu; Ksaver Šandor Gjalski (hrvatski Turgenjev), Pod starim krovovima (ulomci); Vjenceslav Novak (hrvatski Balzac), Posljednji Stipančići (ulomci); Silvije Strahimir Kranjčević, Mojsije
9. Antun Gustav Matoš i Charles Baudelaire – Srodnost i Suglasja; Milutin Cihlar Nehajev, Studija o Hamletu; usporedba dramaturgije Iva Vojnovića i Milana Begovića s dramaturgijom Henrika Ibsena i Antona Pavloviča Čehova
10. Pjesnička zbirka Hrvatska mlada lirika; ekspresionistička lirika Antuna Branka Šimića i Miroslava Krleže (izabrane pjesme)
11. Miroslav Krleža, Povratak Filipa Latinovića (ulomci)
12. Tin Ujević – klasik hrvatskog modernizma (izabrane pjesme)
13. Petar Šegedin, Svi smo mi odgovorni?; Ranko Marinković, Kiklop (ulomci); Ivan Slamnig, Evanđelisti; Danijel Dragojević, Plan grada
14. Jezik kao predmet pjesništva: Luko Paljetak i Josip Sever (izabrane pjesme)
15. Zaključni seminar