Cilj kolegija je upoznati studente s epskim, lirskim i dramskim kanonskim tekstovima starije, novije i suvremene hrvatske književnosti te ih uvesti u osviješteno čitanje i tumačenje odabranih tekstova. Polazeći od spoznaja iz teorije i povijesti književnosti te imajući u vidu kulturnopovijesni i političkopovijesni horizont u kojem su ti tekstovi nastajali, uočavaju se njihove osobitosti u nacionalnim okvirima kao i u odnosu na širi europski kontekst. Kolegij će upoznati studente s recepcijom europske književnosti u različitim razdobljima hrvatske književnosti i značajkama i razlikama književnopovijesnih razdoblja i poetika hrvatske književnosti u europskom kontekstu. Kolegij će ukazati na važnost jezika i književnosti u hrvatskoj kulturnoj povijesti.

Flaker, A. – Pranjić, K. (ur), Hrvatska književnost prema europskim književnostima, Zagreb, 1978; Komparativna povijest hrvatske književnosti. Zbornik radova, I-XV, razni autori, Split, Zagreb, 1999.-2013. (izabrana poglavlja); Solar, M., Povijest svjetske književnosti: kratki pregled, Zagreb, 2003, Supičić, I. (ur.), Hrvatska i Europa. Kultura, znanost i umjetnost, I-IV, Zagreb, 1997.-2009. (izabrana poglavlja); Šicel, M., Povijest hrvatske književnosti, Zagreb, 2005.

Auerbach, E., Mimeza. Prikaz zbilje u zapadnoeuropskoj književnosti, Zagreb, 2004; Biti, V., Pojmovnik suvremene književne i kulturne teorije, Zagreb, 2000; Beker, M., Uvod u komparativnu književnost, Zagreb, 1995; Bratulić, J., Damjanović, S., Hrvatska pisana kultura, I-III, Zagreb, 2005., 2007., 2009; Fališevac, D., Nemec, K., Novaković D. (ur.), Leksikon hrvatskih pisaca, Zagreb, 2000; Filipović, R., Englesko-hrvatske književne veze, Zagreb, 1972; Flaker, A., Književne poredbe, Zagreb, 1968; Flaker, A., Stilske formacije, Zagreb, 1976; Frangeš, I., Povijest hrvatske književnosti, Zagreb, Ljubljana, 1987; Goldstein, S. (gl. ur.), Povijest hrvatske književnosti, I-V, Zagreb, 1974.-1978; Kombol, M., Povijest hrvatske književnosti do narodnog preporoda, Zagreb, ²1961; Lukšić I. (ur.), Hrvatska i svijet. Zbornik radova, Zagreb, 2002; Petrović, I., Marijini mirakuli u hrvatskim glagoljskim zbirkama i njihovi evropski izvori, Zagreb, 1977; Prosperov Novak, S., Povijest hrvatske književnosti, I-III, Zagreb, 2003; Slamnig, I., Svjetska književnost zapadnoga kruga. Od srednjega vijeka do današnjih dana, Zagreb,  2001; Solar, M., Rječnik književnog nazivlja, Zagreb, 2006; Švelec, F., Hrvatska epika XVI. i XVII. stoljeća prema evropskoj književnoj baštini, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, 7, Zadar, 1973; Visković, V. (ur.), Hrvatska književna enciklopedija, I-IV, Zagreb, 2010.-2012; Zorić, M. (ur.), Hrvatsko-talijanski književni odnosi, knj. VII, Zagreb, 2000; Žmegač, V., Krležini europski obzori, Zagreb, 2001.

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu
2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljena diskusija te predana i prihvaćena pismena verzija seminarskog rada
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – ostvareno kumulativno

1. Nastavne aktivnosti – seminarske obveze, esej i aktivnost na nastavi
2. Završni ispit (usmeni)

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

dovoljan (2) – 50–64,9%
dobar (3) – 65–79,9%
vrlo dobar (4) – 80–89,9%
izvrstan (5) – 90% i više

Način stjecanja ocjene:

a) Nastavne aktivnosti – 70 % ocjene

• seminarske obveze – 30%
• esej – 15%
• aktivnost na nastavi – 25%

b) Završni ispit – 30% ocjene (za prolaz nužno je riješiti 50% ispita)

• usmeni ispit – 30%