Tijekom svoga višestoljetnog opstojanja Mletačka Republika i mediteranski prostor u cjelini su imali iznimno važno mjesto u povijesnom razvoju istočnojadranske obale. Hrvatska povijest neodvojiva je od svoje mediteranske komponente, a pri tome pretežitu važnost u svim razvojnim sastavnicama povijesti imala je tijekom svih proteklih stoljeća Mletačka Republika. Državnopolitičko zajedništvo (uklopljenost najvećeg dijela hrvatske obale u sastav mletačkih prekojadranskih stečevina), gospodarske veze, kulturno-umjetnički utjecaji i prožimanja, komunikacija ljudi i migracije, temeljne su odrednice i ključ razumijevanja hrvatske i mletačke prošlosti. U kolegiju će se konkretno i kroz temeljne razvojne odrednice, prikazati povijesni razvoj Mletačke Republike i šireg jadranskog prostora od ranog srednjeg vijeka do kraja ranog novog vijeka s posebnim obzirom na razvoj ustanova vlasti, gospodarstva, društvenog i kulturnog razvoja te migracija stanovništva. Svaka tema će se obrađivati na dva načina – kroz uvodna predavanja i seminarske radove kojima će se iste teme nadopunjavati i produbljivati na temelju postojećih saznanja historiografije. Središnje teme koje će se obrađivati, redovito u suodnosu s hrvatskim prostorom jesu: politička povijest Mletačke Republike (uklopljenost hrvatskoga dijela obale u mletačku državnu zajednicu); ustanove državne vlasti (kako je funkcionirala mletačka uprava na istočnome Jadranu i koje su središnje ustanove vlasti i uprave); vojska (ratna zbivanja na jadranskome prostoru, uloga hrvatskih postrojbi u mletačkoj kopnenoj vojsci i mornarici); gospodarstvo; kultura i umjetnost (međusobna kulturno-umjetnička prožimanja, prisutnost i djelovanje umjetnika i znanstvenika na obje jadranske obale). Dodatno težište posvetit će se hrvatskim prekojadranskim migracijama, točnije prisutnosti i djelovanju hrvatske iseljeničke zajednice u Mlecima kroz navedeno razdoblje koje predmet pokriva. Posebna pozornost na kolegiju biti će posvećena seminarima kroz koje će se proširivati saznanja o hrvatsko-mletačkim odnosima općenito, ali i raščlanjivati neki od temeljnih (ponajprije objavljenih) izvora vezanih za navedenu temu.

F. C. Lane, Povijest Mletačke Republike, Zagreb, 2007. (odabrana poglavlja); L. Čoralić, Venecija: kraljica mora s lagunarnih sprudova (Povijest Mletačke Republike), Samobor, 2004.

L. Čoralić, U gradu Svetoga Marka: Povijest hrvatske zajednice u Mlecima, Zagreb 2001. (odabrana poglavlja); G. Ortalli – G. Cracco – G. Cozzi – M. Knapton – G. Scarabello, Povijest Venecije, sv. I-II, 2007. (odabrana poglavlja); Hrvatska/Italija. Stoljetne veze: povijest, književnost, likovne umjetnosti (priredila Natka Badurina), Zagreb 1997. (odabrana poglavlja)

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% nastave prema studijskom programu i izvedbenom nastavnom planu;
2. Uredno izvršene seminarske obveze – pripremljeno i održano izlaganje;
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti – kumulativno ostvareno na seminarskim obvezama i na dva kolokvija.

1. Nastavne aktivnosti – seminarske obveze; 1. kolokvij (pismeni) i 2. kolokvij (pismeni);
2. Završni ispit (usmeni)

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada je:

dovoljan (2) – 50–64,9%

dobar (3) – 65–79,9%

vrlo dobar (4) – 80–89,9%

izvrstan (5) – 90% i više

Način stjecanja ocjene:

1. Nastavne aktivnosti – 70% ocjene
   • seminarske obveze – 40%
   • kolokvij – 15%
   • kolokvij – 15%
2. Završni ispit – 30% ocjene

usmeni ispit – 30% (za prolaz je nužno riješiti 50% ispita)