Preuzmite PDFPreuzmite PDF za ispis

Detaljni izvedbeni plan
Akademska godina 2016. / 2017. Semestar Zimski
Studij Diplomski sveučilišni studij psihologije Godina
studija		 2.

I. OSNOVNI PODACI O PREDMETU
Naziv predmeta FORENZIČKA PSIHOLOGIJA
Kratica predmeta IZBD-21 Šifra predmeta 157433
Status predmeta Izborni ECTS bodovi 4
Preduvjeti za upis predmeta Nema
Ukupno opterećenje predmeta
Vrsta nastave Ukupno sati
Predavanja 30
Seminari 15
Mjesto i vrijeme održavanja nastave HKS – prema objavljenom rasporedu

II. NASTAVNO OSOBLJE
Nositelj predmeta
Ime i prezime Tajana Ljubin Golub
Akademski stupanj Doktorica znanosti Zvanje Izvanredni profesor
Kontakt e-mail tajana.ljubingolub@gmail.com Telefon +385 (1) 91 799 4761
Konzultacije Prema objavljenom rasporedu

III. DETALJNI PODACI O PREDMETU
Jezik na kojem se nastava održava Hrvatski
Opis
predmeta

Ciljevi kolegija: Upoznavanje s područjem forenzičke psihologije i uloge psihologa u kaznenom postupku. Upoznavanje s pravnim osnovama kaznenog postupka. Upoznavanje s tehnikama, mogućnostima i ograničenjima ispitivanja osumnjičenika i svjedoka te s čimbenicima vjerodostojnosti svjedočenja. Upoznavanje sa psihološkim zakonitostima sudskih procesa i presuda.

Sadržaj kolegija: Određenje, područje primjene i povijesni razvoj forenzičke psihologije. Uloga psihologa u radu policije, sudova, predkaznenom i kaznenom postupku. Osnove kaznenog i kazneno procesnog prava. Metode, postupci i tehnike ispitivanja i intervjuiranja osumnjičenih i svjedoka. Posebnosti uzimanja iskaza i intervjuiranja pripadnika pojedinih skupina (djeca, starije osobe, žrtve). Psihološki aspekti priznanja. Vjerodostojnost iskaza i priznanja, postupci, metode i tehnike za otkrivanje laganja. Psihologija svjedočenja, čimbenici koji djeluju na točnost opažanja, pamćenja i prisjećanja kaznenih djela, vjerodostojnost svjedočenja. Psihologijski aspekti sudskog procesa i presuda.
Očekivani ishodi
učenja na razini
predmeta		 Opisati ulogu psihologa u policijskom i pravosudnom sustavu; Opisati utjecaj psiholoških procesa i zakonitosti na davanje izjave svjedoka, odnosno na prepoznavanje; Pobrojati i prepoznati glavne pogreške prilikom uzimanja izjave; Prepoznati psihopatske počinitelje; Objasniti glavne metode za detekciju laži; Navesti i objasniti glavne nepravne čimbenike sumnjičenja i presuđivanja; Objasniti psihološke procese kod priznanja
Literatura
Obvezna
  • Gudjonsson, G. H. & Haward, L. R. C. (1998). Forensic Psychology. London: Routledge.
  • Memon, A., Vrij, A., & Bull, R. (1998). Psychology and Law: Truthfulness, Accuracy and Credibility. London: McGraw-Hill.
  • Wrightsman, L. S., Greene, E., Nietzel, M. T. & Fortune, W. H. (2002). Psychology and the Legal System (5th Edition). Belmont: Wadsworth.
Dopunska
  • Ajduković, M. (2004). Psihosocijalne intervencije s počiniteljima nasilja u obiteljima. Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, 11, 1, 2004, 171-199.
  • Kovačević, D., Ljubin Golub, T. (2007). Forenzični intervju s djetetom. U T. Žarković Palijan, D. Kovačević (ur.), Iz forenzične psihijatrije 2 (str. 189-217) Zagreb: Ceres.
  • Lamb, M.E., Sternberg, K.J., Orbach, Y., Hershkowitz, I., Esplin, P.W. (1999). Forensic Interviews of Children. U: A. Memon, R. Bull (ur.). Handbook of the Psychology of Interviewing (str. 253-277). Chichester, United Kingdom and New York: Wiley.
  • Ljubin, T. (2000). Kako povećati dosjećanje svjedoka: Kognitivni intervju. Policija i sigurnost, 9, 3-6, 187-199.
  • Ljubin, T. (2003). Psihološki profil zlostavljača. U: M. Ajduković, G. Pavleković (ur.), Nasilje nad ženom u obitelji (str. 115-123). Zagreb: Društvo za psihološku pomoć.
  • Wells, G.L., Loftus, E.F. (2003). Eyewitness Memory for people and events (chapter 9). U: Goldstein, A.M., Weiner, I.B. Handbook of psychology, vol. 11. Forensic psychology, str. 149-160. Chichester: Wiley & sons.
Način ispitivanja i ocjenjivanja
Polaže seDa Isključivo kontinuirano praćenje nastaveNe Ulazi u prosjekDa
Preduvjeti za dobivanje
potpisa i polaganje
završnog ispita
  • Redovito pohađanje nastave (manje od 30% neopravdanih izostanaka)
  • Stjecanje minimalno 35% bodova (od ukupno 100 bodova) tijekom nastave (kumulativno ostvareno na dva kolokvija i seminarima)
Način polaganja ispita
  • Kontinuirano vrednovanje studentskog rada kroz nastavne aktivnosti
  • Završni pismeni ispit (minimum za prolaz na pismenom ispitu je 50% točne riješenosti)
Način ocjenjivanja

Način stjecanja bodova:

1.Nastavne aktivnosti – 70%:

  • Kolokvij 1. – 30%
  • Kolokvij 2. – 30%
  • Aktivnost na nastavi – 10%

 

  2.Završni pismeni ispit – 30%

 

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

  • izvrstan (5) – 90 do 100% bodova
  • vrlo dobar (4) – 80 do 89,9% bodova
  • dobar (3) – 65 do 79,9% bodova
  • dovoljan (2) – 50 do 64,9% bodova
  • nedovoljan (1) – 0 do 49,9 % bodova
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava za prijenos bodova
VRSTA AKTIVNOSTI ECTS bodovi - koeficijent
opterećenja studenata		 UDIO
OCJENE
(%)
Pohađanje nastave 1.2 0
Aktivnost na nastavi 0.6 10
Kolokvij-međuispit 0.7 30
Kolokvij-međuispit 0.7 30
Ukupno tijekom nastave 3.2 70
Završni ispit 0.8 30
UKUPNO BODOVA (nastava+zav.ispit) 4 100
Datumi kolokvija 8. i 15. termin nastave
Datumi ispitnih rokova Prema objavljenom rasporedu

IV. TJEDNI PLAN NASTAVE
Predavanja
Tjedan Tema
1. Određenje pojmova, povijesni razvoj forenzičke psihologije
2. Uloga psihologa u radu policije i pravosuđa. Područja vještačenja.
3. Osnovni zakonski propisi vezani uz rad psihologa u policiji i pravosuđu.
4. Psihologija svjedočenja odraslih. Tehnike ispitivanja svjedoka.
5. Psihologija svjedočenja djece.
6. Psihologija svjedočenja: Prepoznavanje.
7. Psihologija počinitelja kaznenih djela.
8. Kolokvij 1; Psihologija žrtava.
9. Psihologija priznanja.
10. Psihologijski aspekti odluka u predkaznenom i kaznenom postupku.
11. Detekcija laži: vjerodostojnost iskaza.
12. Detekcija laži: mjerenje fizioloških reakcija.
13. Detekcija laži: neverbalni pokazatelji.
14. Uloga psihologa u postupcima prema maloljetnim počiniteljima.
15. Kolokvij 2; Uloga psihologa u procjeni penalnog tretmana.
Seminari
Tjedan Tema
1. Seminar uz nastavnu temu.
2. Seminar uz nastavnu temu.
3. Seminar uz nastavnu temu.
4. Seminar uz nastavnu temu.
5. Seminar uz nastavnu temu.
6. Seminar uz nastavnu temu.
7. Seminar uz nastavnu temu.
8. Seminar uz nastavnu temu.
9. Seminar uz nastavnu temu.
10. Seminar uz nastavnu temu.
11. Seminar uz nastavnu temu.
12. Seminar uz nastavnu temu.
13. Seminar uz nastavnu temu.
14. Seminar uz nastavnu temu.
15. Seminar uz nastavnu temu.