Cilj predmeta: Pravilno razumijevanje primjene evolucijskih principa u psihologiji zahtjeva u prvom redu poznavanje evolucijske biologije. Cilj predmeta je pružiti osnovni uvid u evolucijske mehanizme te stvoriti podlogu za sveobuhvatno sagledavanje evolucijskih principa u psihologiji. Unutar zadanog evolucijskog okvira posebno će se staviti naglasak na socijalnost kao sveprisutnu biološku kategoriju.

Sadržaj predmeta: Mikroevolucijski principi – Adaptivna i neutralna evolucija, Populacijska i kvantitativna genetika, Evolucija spolnog razmnožavanja, Razine selekcije, Spolna selekcija; Makroevolucijski principi – Nastanak i izumiranje vrsta, Filogenija i sistematika, Evolucija i razvojna biologija, Velike evolucijske tranzicije; Poveznice mikro i makroevolucije – Koevolucija, Evolucija čovjeka, Evolucijska medicina, Sociobiologija, Evolucijska psihologija

Stearns, S., Hoekstra, R. (2005). Evolution (2nd edition). Oxford University Press.

Reece, J.B., Urry, L.A., Cain, M.L., Wasserman, S.A., Minorsky, P.V., and Jackson, R.B. (2013). Campbell Biology (10th edition). Boston: Benjamin Cummings. (Odabrana poglavlja).

Buss, D.M. (2014). Evolutionary psychology: the new science of the mind (5th edition). Pearson.

Relevantni članci iz novijih brojeva vodećih multidisciplinarnih časopisa (npr. Nature i Science) i odabrana poglavlja iz knjiga koje obrađuju teme iz  sociobiologije, evolucijske psihologije, evolucijske ekologije ponašanja, antropologije i srodnih disciplina.

1. Redovito pohađanje nastave – prisutnost na najmanje 70% predavanja (preporučena 100% prisutnost na predavanjima)
2. Uredno izvršeni seminari/vježbe – pripremljeno i na zadani datum izloženo seminarsko izlaganje i predan esej, sudjelovanje u raspravama, predani izvještaji nakon obavljenih vježbi;
3. Stjecanje minimalnog uspjeha od 35% tijekom nastave unutar zadanih nastavnih aktivnosti

Kontinuirano vrednovanje studentskog rada kroz:

1)      Nastavne aktivnosti  – seminari/vježbe; kolokviji, seminarsko izlaganje, esej

2)      Završni ispit (usmeni ispit, moguć dodatni pismeni u slučaju malog broja bodova prikupljenog tijekom nastave).

Brojčana ljestvica ocjenjivanja studentskog rada:

–          izvrstan (5) – 90 do 100% bodova

–          vrlo dobar (4) – 80 do 89,9% bodova

–          dobar (3) – 65 do 79,9 % bodova

–          dovoljan (2) – 50 do 64,9 % bodova

–          nedovoljan (1) – 0 do 49,9 % bodova

Način stjecanja ocjene:

a) Nastavne aktivnosti – 70% ocjene

1) kolokviji (mikro-kolokviji) ( 70% ocjene)

b) Završni ispit (usmeni) – (30% ocjene)